Autor: Hina/CroExpress
Plin iz škriljevca ne može učiniti puno kako bi se riješio problem sigurnosti energetske opskrbe u Europi, zaključili su europski znanstvenici.
Primjena najboljih praksi ‘u velikoj je mjeri smanjila utjecaj frakiranja plina iz škriljevca na okoliš’, navodi se u novom izvješću Znanstvenog savjetodavnog vijeća europskih akademija (EASAC). EASAC čine nacionalne akademije znanosti 28 država članica, što izvješću daje značajan kredibilitet.
Potencijal za iskorištavanje plina iz škriljevca u EU je ‘neizvjestan’ zbog ograničenih geoloških podataka o dostupnosti plina, ističe se u izvješću, što umanjuje nade da bi plin iz škriljevca jednoga dana u Europi mogao biti značajan izvor energije.
Najveće rezerve imaju Poljska i Francuska, 4,19 odnosno 3,88 bilijuna prostornih metara, po američkoj Upravi za energetske informacije. SAD raspolaže sa 16 bilijuna prostornih metara.
No, europska geologija je složenija od američke, stijene starije i s više pukotina, što se odražava na tehničku i ekonomsku izvedivost iskorištavanja plina, napominju znanstvenici.
To znači da se tek djelić rezervi smatra ekonomski iskoristivim u Poljskoj, dok su se navodne rezerve plina u pariškom bazenu pokazale nepostojećima u zadnjim geološkim studijama.
EASAC je također sumnjičav u pogledu tvrdnji da plin iz škriljevca može pridonijeti ublažavanju globalnog zagrijavanja, ističući da to ovisi o kvaliteti procesa vađenja plina i integritetu bušotine.
EASAC priznaje da plin iz škriljevca pruža privlačnu alternativu ruskom plinu u sadašnjem geopolitičkom kontekstu i da bi mogao dati ‘vrijedan doprinos energetskoj sigurnosti’ omogućujući stanovito smanjenje uvoza iz Rusije.
Utjecaj vađenja plina iz škriljevca na okoliš može se također ograničiti novim tehnikama horizontalnog bušenja koje omogućuju lociranje ležišta plina bliže gusto naseljenim područjima.
No, velika bušenja zahtijevat će prihvaćanje i povjerenje javnosti, napominju znanstvenici, posebice kad je riječ o potencijalno štetnim posljedicama za okoliš.
To ponajprije uključuje transparentnost o aditivima korištenim u procesu frakiranja i u praćenju zagađenja vode ili istjecanja plina prije, tijekom ili poslije bušenja, ističe EASAC.
Udruženje industrije Shale Gas Europe pohvalno je reagiralo na to izvješće, ocijenivši da ono daje ‘neovisnu, uravnoteženu i dokazima poduprijetu analizu potencijala za razvoj plina iz škriljevca u Europi.’
‘S više od 13 bilijuna prostornih metara procijenjenih rezervi u Europi, plin iz škriljevca mogao bi dati značajan doprinos, ali potrebno je mnogo više istraživanja prije nego budemo mogli definirati koliko ga se može komercijalno iskoristiti’, kazao je glasnogovornik organizacije Marcus Pepperell.
S druge strane, Antoine Simon iz organizacije za zaštitu okoliša Friends of the Earth Europe ocijenio je da su zaključci EASAC-a ‘puni proturječnosti i idealistički.’
On upozorava da je zakonska regulativa u stvarnosti nepotpuna i nedostatna te da se industrija najčešće ne pridržava najboljih praksi.
‘Izvješće zanemaruje pravnu analizu Europske komisije koja je zaključila da postojeći zakonski okvir ne rješava na primjereni način specifične, kumulativne i destruktivne posljedice frakiranja. Vlasti također nemaju kapacitete za praćenje iskorištavanja resursa tako velikih razmjera.’
‘Frakiranje je nedvojbeno opasno za okoliš, zdravlje i klimu i zato javnost ima pravo biti zabrinuta i zato bi ono trebalo biti zabranjeno’, rekao je, prenosi EurActiv.
Datum objave: 14.11.2014.
