Autor: Hina/CroExpress
Dvojica saborskih zastupnika izabranih u XI. Izbornoj jedinici Božo Ljubić i Željko Raguž (HDZ BiH) ocijenili su u četvrtak da je njihov kolega Nenad Stazić (SDP) u kritici premijera Andreja Plenkovića u Saboru iznio ‘neistine i krivotvorine’ kada je ustvrdio da je Hrvatsko vijeće obrane (HVO) bilo agresor u ratu u BiH te da je time umanjio i zanemario zločine bošnjačke Armije BiH čije su žrtve bili upravo Hrvati, priopćeno je iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, čiji je Ljubić i predsjednik Glavnog vijeća.
‘U vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba u srednjoj Bosni u proljeće 1993. godine bilo je oko 8 tisuća HVO vojnika u Operativnoj zoni Srednja Bosna, prema 82.000 vojnika Armije BiH. Uloga Hrvata u Domovinskom ratu u BiH uglavnom se pojednostavljeno i iskrivljeno prikazuje kako je to napravio saborski zastupnik SDP-a Nenad Stazić na temelju neistina, krivotvorina, predrasuda i glasina, na način da se tamošnji Bošnjaci prikazuju kao isključive žrtve ‘hrvatske agresije’ uz istodobno umanjivanje, pa i zanemarivanje njihovih vlastitih zločina’, naveli su saborski zastupnici Ljubić i Raguž u priopćenju koje je dostavljeno medijima u Mostaru.
Saborski zastupnik SDP-a Nenad Stazić prozvao je u srijedu u Hrvatskom saboru premijera Andreja Plenkovića zbog najave isplata mirovina pripadnicima HVO-a kazavši da se ‘samo nada da će oni pripadnici HVO-a koji su primjerice ubijali djecu i žene u Ahmićima, dobiti nešto veće mirovine’. Premijer Plenković mu je uzvratio kako je tek riječ o ‘dosljednoj provedbi međudržavnih ugovora”, kako su pripadnici HVO-a također sudjelovali u obrambenom ratu te im možemo biti zahvalni za ‘čuvanje leđa’.
Ljubić i Raguž pri tome su naveli da su strategijski ciljevi bošnjačke ratne ofenzive na prostore gdje su živjeli Hrvati u srednjoj Bosni koja je započela u siječnju 1993., da bi se u nekoliko etapa nastavila do potpisivanja Washingtonskih sporazuma u ožujku 1994. bio ‘nadoknaditi teritorijalne gubitke kao posljedice velikosrpske agresije u prvoj fazi rata, a protjerivanjem Hrvata s njihovih ognjišta stvoriti prostor za desetine tisuća prognanih Muslimana/Bošnjaka s izgubljenih teritorija’.
‘Zločini koji su tada učinjeni nad hrvatskim civilima i vojnicima, uz sudjelovanje mudžahedina, ritualna smaknuća zarobljenih hrvatskih civila i vojnika na način kako to danas vrši ISIL, te činjenica da rezidue ovih elemenata danas predstavljaju ozbiljan problem Bosne i Hercegovine, stavljaju ozbiljnu sumnju na ciljeve tadašnjeg muslimanskog vodstva u BiH’, stoji u priopćenju.
Ljubić i Raguž ocijenili su ipak kako je zločin u Ahmićima 1993. godine bio ‘nepromišljen divljački pokolj velikog broja bošnjačkih civila’ za što su pred Haaškim tribunalom osuđeni Dario Kordić i Tihomir Blaškić.
U priopćenju se dodaje kako Hrvati nisu bili agresori te su naveli primjere desetina zločina koji su počinjeni nad Hrvatima, napose u središnjoj Bosni od mjesta Maljina u Travniku gdje su pripadnici bošnjačke Armije BiH strijeljali 30 zarobljenih ranjenika HVO i hrvatskih civila, u naselju Miletićima je ubijeno i izmasakrirano 5 hrvatskih civila, u Čuklama je 8. lipnja ubijeno 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a. Od granate ispaljene s položaja bošnjačke vojske Armije BiH na dječje igralište u Vitezu u lipnju 1993. godine poginulo je 8 djece u dobi od 9 do 15 godina. U Drenoviku kod Kaknja je ubijeno 17 hrvatskih civila, u Slapnici devetero, u Busovačkim štalama 22 Hrvata iz humanitarnog konvoja. Najteži ratni zločini nad Hrvatima, naveli s Ljubić i Raguž, dogodili su se u Križančevu Selu u prosincu 1993. te u Buhinim Kućama u siječnju 1994. ubijeno je 100 hrvatskih civila i vojnika.
‘Reagiramo jer mislimo kako ne trebamo dopustiti da nam domaći i strani pojedinci i organizacije, bilo tendenciozno bilo zbog neinformiranosti, iskrivljuju i krivotvore povijest Domovinskog rata, kako to već dva desetljeća uporno i proračunato čine s osnovnom namjerom da svaku hrvatsku borbu za slobodu prikažu kao ekstremističku i zločinačku’, zaključili su zastupnici izabrani u XI. Izbornoj jedinici Božo Ljubić i Željko Raguž.
Datum objave: 09.06.2017.
