U nedjelju, 29. prosinca je 1. nedjelja došašća, te započinjemo posebno liturgijsko vrijeme koje nam se dariva kao priprava za svetkovinu Božića.
Božić kao obiteljski blagdan i blagdan mira, ne možemo doživjeti radosno ako nismo u sebi i u svojim obiteljima stvorili ozračje susreta s Bogom koji se želi roditi za svakoga od nas.
Došašće se dijeli u dva dijela. Prvi dio došašća započinje prvom nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije apostola, koji se slavi 30. studenog, i traje do 16. prosinca. Liturgija u tome dijelu govori o Kraljevstvu Božjem na svršetku vremena i usmjerava na iščekivanje drugoga Kristova dolaska. Tako je tematika 1. nedjelje došašća budno iščekivanje Gospodina koji najavljuje svoj dolazak, a 2. nedjelja uči da je blizu Kraljevstvo nebesko.
Drugi dio došašća traje od 17. do 24. prosinca – do Badnjaka, i to je vrijeme neposredne priprave za slavljenje Rođenja Gospodnjeg. Stoga, 3. nedjelja došašća predstavlja mesijanska vremena, a 4. nedjelja naviješta skori Kristov dolazak.
Zašto palimo svijećice na vijencu?
U antičko doba vijenac je bio simbol pobjede, pa je i adventski vijenac simbol borbe kršćanina protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće. Ideja adventskog vijenca izvorno je nastala u vrijeme došašća. Plete se od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja, što označava vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od bolesti.
Autor: CroExpress Datum objave: 28.11.2020.
