Autor: Z.S.
Otok Krk smješten u središtu Kvarnerskog zaljeva i jedno je od najatraktivnijih turističkih odredišta Hrvatske. Blaga mediteranska klima, povoljan geografski položaj te raznolikost prirodnih i kulturnih ljepota, još su mu u antici odredili naziv ‘zlatni otok’. Kulturološko nasljeđe priskrbilo mu je još jedan naziv – kolijevka hrvatske kulture.
Krk ima neobično raznolik reljef, penjući se od sjeverozapada prema jugoistoku – od slikovitih pitomih draga i uvala preko plodnih polja i gustih šuma sa submediternaskom vegetacijom, do predjela gologa krša i pravog planinskog krajolika. Na Krku su tri potoka i dva jezera.
Što vidjeti na Krku?
Plaže
Otok Krk okružuje bistro i čisto more, a svojom ljepotom posebno privlače plaže. Bilo skrivene u uvalama ili uređene hotelske i gradske plaže, šljunčane, pješčane, kamene, stjenovite, plaže uz kampove li pak one do kojih se može doći barkom ili šetajući po pastirskim stazama uz borovu šumu, sve su to plaže otoka Krka koje mogu zadovoljiti različite potrebe.
Baška (foto: krk.hr)
Njivice (foto: krk.hr)
Dobrinj (foto: krk.hr)
Znamenitosti
Omišalj
Prikaz kulturnopovijesnih vrednota otoka Krka počinjemo na sjeveru, današnjem ulazu na otok Krk – počinjemo s dva iznimno vrijedna spomenika koji se nalaze u omišaljskom, sjeverozapadnom dijelu otoka. To je sam Omišalj, visoko ponad zaljeva, s pretpovijesnim temeljima, grad – kaštel u kojem romanička crkva potječe iz 12. stoljeća, a njen triptih J. della Fiore iz 15. stoljeća. 
Foto: krk.hr
U zaljevu Sepen, na predjelu Mirine sačuvani su ostaci romanskog grada Fulfinuma s ranokršćanskom bazilikom iz 5. – 6. stoljeća.
Foto: krk.hr
Malinska
Na području Dubašnice imamo srednjevjekovni samostan franjevaca (iz 1480. g.) u Portu, u kojem se uz crkvu sv. Marije Magdalene nalazi muzejska zbirka s knjižnicom, etnografska zbirka s autentičnim tošom za prešanje maslina i glagoljski lapidarij. 
Foto: krk.hr
Krk
Nedaleko Milohnića nailazimo na starohrvatsku crkvicu sv. Krševana, vjerojatno između 9. i 12. stoljeća. 
Foto: krk.hr
Tisućljetno, i današnje, otočno središte – Krk ‘presjajni grad Krčana’ o čemu svjedoči kameni natpis iz 3. ili 4. stoljeća, ima također pretpovijesne temelje, s ilirskim, grčkim, rimskim i srednjovjekovnim hrvatskim (slavenskim) dodacima: tu su zidine, kule, tzv. Frankopanski kaštel, rimske terme i mozaici, ranokršćanska katedrala, romanička crkva sv. Kvirina i sv. Margarete (na dva kata), ranoromanička crkva Majke Božje od Zdravlja, ranogotički Sv. Franjo; jedan od najstarijih glagoljskih spomenika Krčki natpis iz 11. stoljeća. Tu je i biblioteka Nikole Udine Algarottija i njegova zbirka dragocjenih muzičkih instrumenata, što ju je darovao u 19. st. rodnom gradu. U bazilici je poliptih Paola Veneziana iz 14. stoljeća i Kolerova srebrna pala iz 15. stoljeća.
Foto: krk.hr
Punat
Ispred Punta nalazi se starohrvatska crkvica sv. Dunata, također vjerojatno iz 9. – 10. stoljeća. 
Foto: krk.hr
Košljun
U puntarskom zaljevu smješten je Košljun – jedini nastanjeni od više krčkih otočića; istodobno, Košljun je jedan od najznačajnijih prirodno – geografskih i kulturnopovijesnih cjelina na sjevernom Jadranu. Na antičke (a možda i pretpovijesne temelje) stigli su (možda) pustinjaci, pa redovnici benediktinci, a od 15. stoljeća ovdje su franjevci; ti vrlo vrijedni fratri uspjeli su do danas stvoriti od otočića prirodoslovni rezervat (naročito rijetkih biljaka), usred kojeg je samostan, bazilika, više zbirki – etnografska, likovna, muzejska, bibliotečna, arhivska, itd. Ovdje su izloženi spomenici iz rimskog razdoblja i dalje; npr. iz 15. stoljeća poliptih je Santa Crocea, iz prošlog je stoljeća križni put slikara Ive Dulčića.
Foto: krk.hr
Krećući se Krkom dalje, na istok, stižemo u Bašćansku Dragu, ovdje je sačuvana stupa – naprava kojom je dorađivano čvrsto vuneno tkanje. Dalje, također u bašćanskoj dolini, nalazi se Jurandvor, u kojem je nađen najpoznatiji krčki i slavenski spomenik – Bašćanska ploča, datirana oko 1100. godine, s uklesanim imenom hrvatskog kralja Zvonimira iz 11. stoljeća na glagoljici; nađeni su i ostaci druge ploče. Spomenik se sada nalazi na počasnome mjestu, kao posebna vrijednost u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 
Foto: krk.hr
Baška
I Baška čuva rimske mozaike i raritetni srebrni križ Frankopana, te likovna djela Palme Mlađeg i krčkog slikara Franje Jurića; mjesto ima zavičajni muzej. U obližnjoj uvali Vela Luka, vjerojatno su ostaci nekoga utvrđenoga naselja koje legenda naziva Corinthia i vezuje uz grčku tradiciju.
Foto: krk.hr
Vrbnik
Na sjeveroistočnoj strani otoka, na visokoj klisuri iznad mora, smješten je Vrbnik, također na pretpovijesnim ilirskim temeljima: cijelo je naselje spomenik, najpoznatiji hrvatski glagoljaški grad – kaštel; i danas obiluje glagoljskim kamenim i rukopisnim spomenicima. Veliki broj ih se čuva u drugim sredinama; to su npr., odlomci rukopisa iz 12. stoljeća, Statut otoka Krka 1388, kodeksi, misali, matične, pravne i druge knjige te rukopisi. U župnoj crkvi značajan je frankopanski oltar Ružarica , vjerojatno iz 15. stoljeća te oltar Ive Rendića iz 19. stoljeća. Mjesto obogaćuje i velika Vitezićeva biblioteka, a u susjedstvu, u crkvici sv. Jurja, nađena je freska iz 13. stoljeća, najstarijim hrvatskim prikazom broda. Vjerojatno je ishodište krčkih knezova upravo vrbničko područje – nad Vrbničkim poljem ostaci su Gradeca (Graca), jedinog dvorca- utvrde knezova Frankopana izvan naselja. 
Foto: krk.hr
Dobrinj
Jedini grad –kaštel u unutrašnjosti otoka je Dobrinj; ovdje je 1100. godine nastala najstarija poznata hrvatska glagoljska isprava slavnog Dragoslava; u njemu je i etnografska zbirka cijeloga otoka; slika na antependiju (zlatni vez na crvenoj svili) izradio je P. Veneziano u 14. stoljeću. Treba ukazati i na spomenike originalnog narodnoga graditeljstva – stočne nastambe mošune, pastirska i seljačka skloništa i komarde, gumna. Tu su sopele (sopile) – ostatak prastaroga europskog glazbala, koje je drugdje nestalo. Ljetna Stomorina u Omišlju, pastirski običaji Vrbnika i Dubašnice, narodna nošnja i ples, ukazuju na sadržaje koji su sačuvali živopisni kolorit otoka, obogaćuju njegovu kulturu i svakidašnji život otočana u prošlosti, i danas.
Foto: krk.hr
Datum objave: 28.06.2017.
