Autor: CroExpress/Book.hr

Josip Desa rođen je 17. lipnja 1603. godine u Kupertinu, malom selu u blizini grada Leccea na jugu Italije. Josipovi roditelji premda siromašni bili su vrlo čestiti ljudi koji su ga odgajali u pobožnosti, ali i u strogosti.

Zbog bolesti, koja je trajala pet godina, morao je prekinuti školovanje, te je šegrtovao kod postolara.

Kao 17-godišnjak prijavio se za novicijat kod franjevaca konventualaca, gdje su služila i njegova dva strica, ali ondje su ga, zbog nedovršena školovanja, odbili. Nije mu uspjelo ni kod franjevaca kapucina, kao bratu laiku, ali ni to ga nije pokolebalo u upornu ustrajanju u želji da služi Bogu. Naposljetku ga franjevci, iz samilosti, primaju u samostan Grotello, u neposrednoj blizini Kupertina. Josip novicijat završava s velikim žarom, te polaže zavjete kao brat laik – trećeredac. Međutim, njegov dubok i neprestani molitveni život nije mogao ostati neprimijećen (kako bi se posvetio molitvi spavao je manje od tri sata), pa je na provincijskom kapitulu održanome u Altamuru 1625. odlučeno da može ući u red te se zarediti i postati svećenikom, što se i ostvaruje 18. ožujka 1628.

Život Josipa Kupertinskog bio je prožet izvanrednim nadnaravnim čudesima, ali i nerazumijevanjima hijerarhije. Svjedok koji je bio prisutan kad su Josipu u zadnjoj bolesti donijeli svetu pričest kaže: ‘Tada se na svečevu licu, na čuđenje sviju prisutnih, pojavio neobičan sjaj. Generalni vikar iz Osima, kad je vidio to prekomjerno svjetlo i preobraženo lice, pozvao je mene jer sam stajao na mjestu s kojeg se to nije moglo vidjeti, te i ja promatrah isto djelovanje.’

Sveti Josip je umro u samostanu svetog Franje u Osimu kraj Ankone 18. rujna 1663. To njegovo mjesto počinka i danas posjećuju brojni hodočasnici. Blaženim je proglašen 1753., a svetim 1767.

Bog mu je darovao mjeru mudrosti koja je zadivila i najučenije teologe

Sveti Josip Kupertinski nije bio naročito talentiran; znao je samo osnove latinskog jezika kako bi mogao čitati misal i časoslov. Međutim, bez obzira na to, Bog mu je darovao mjeru mudrosti koja je zadivila i najučenije teologe. Prodro je duboko u značenje Svetog pisma, pogotovo psalama. Znao je reći: ‘Nema bolje duhovne knjige od brevijara; za mene je brevijar izvor svakog profita’. Kad bi ga upitali za mišljenje u vezi najtežih otajstava, na primjer, Presvetog Trojstva, utjelovljenja, predodređenosti, djelovanja milosti, opravdanja, i sličnih područja, odgovorio bi spremno, s velikim znanjem, te tako riješio izazove vrlo učenih ljudi. U takvim prigodama upotrebljavao je usporedbe iz materijalnog svijeta i sva pitanja objašnjavao tako lucidno da bi vrlo brzo uvjerio svoje slušatelje. Jedan od mnogih učenih teologa koji su mu postavljali pitanja priznao je: ‘On zna više nego ja’, a drugi opet: ‘Sada učim novu i mnogo izvrsniju teologiju.’ Treći: ‘Razgovori koje sam vodio s ocem Josipom bili su mi od veće koristi nego godine studiranja’. Četvrti je rekao: ‘Josip govori mnogo dublje o teološkim temama nego najistaknutiji teolozi na svijetu’. Svi se slažu da je Josip Kupertinski ‘itekako očitovao darove Duha Svetoga, mudrost, znanost i intelekt’.

Svetac koji je poznavao misli i tajne ljudskih srdaca

Tom nebeskom svjetlu mudrosti dodano je još jedno, pomoću kojeg je Josip poznavao misli i tajne ljudskih srdaca. Kada bi mu došao netko uprljan grijehom, rekao bi mu: ‘Idi, operi lice koje si okaljao tintom’ ili: ‘Podesi svoje klanjanje’, djelujući pritom na grižnju savjesti te osobe. Ako bi dotična osoba odgovorila kako nije svjesna da ima neki grijeh, Josip bi naveo vrijeme, mjesto i okolnosti grijeha. Zatim bi joj, na povratku s ispovijedi, ljubazno rekao: ‘Sada je s tobom opet sve dobro’. Sveti je Josip znao i krivnju onih koje ne bi ni vidio. Jednom je nekome tko mu je kucao na vrata rekao: ‘Idi najprije na ispovijed pa onda dođi’. Slično se događalo kad je ispovijedao. Nekoj je ženi tako, koja je nakon što je izrekla svoje grijehe rekla da ne zna više ni jedan grijeh, svetac odgovorio: ‘Ispovjedi ove zle misli na koje si pristala’ a zatim joj naveo okolnosti i mjesto; žena je priznala da je zaista bilo tako. Tako je rekao i novaku, kojem je savjetovao da napiše svoju životnu ispovijed: ‘Sine moj, ovdje se nisi dobro izrazio, nije bilo tako kako si napisao, nego tako i tako’. Drugom nekom prigodom, dok je govorio novacima, otkrio im je njihove najskrivenije slabosti, tako te su svi bili veoma iznenađeni. Kad bi netko s njim molio časoslov, litanije ili krunicu, otac Josip odmah bi prozivao onog tko bi bio rastresen. Tako bi jednom rekao: ‘Ostani ovdje’, što se odnosilo na njegove misli koje su lutale. Drugom: ‘Molio si Očenaš vrlo rastreseno’. Trećega, koji taj dan još nije molio časoslov, u sumrak je upitao: ‘Gdje ti je molitva časoslova? Časoslov viče protiv tebe’. Ljudi koji nisu imali čistu savjest ili su bili robovi strasti, često su ga se bojali susresti.

Kako je otkrivao mane, tako je često drugima otkrivao njihova dobra djela, i tjeskobe.
Jednom je prilikom tako zahvalio gospođi Elizabeti, koju je sreo dok je izlazila iz crkve, na Zdravomariji koju je izmolila za njega. Trećoredici koja se bojala otkriti mu neke sumnje s kojima se mučila, rekao je: ‘Zašto si u strahu? Reci mi svoje poteškoće.’ A zatim joj je i prije nego joj je dopustio da govori, otkrio sve što mu je željela reći. Kardinalu Rapaccioli, biskupu u Terni, otkrio je njegova dobra djela koja je učinio dok je bio u svojoj sobi. Drugi je put kardinal, upravo u trenutku kad je bio jako uznemiren nekim sumnjama te se spremao poslati ih Josipu opisane u pismu, primio Josipovo pismo u kojem je, na svoje zaprepaštenje, pročitao svoje sumnje i detaljno rješenje za njih! Neki je vjernik u sličnoj situaciji preko prijatelja primio Josipov savjet u vezi nekoliko pitanja o kojima se namjeravao savjetovati s njim. Drugom koji je bio veoma tužan što nije mogao ući u stroži Red, Josip je veselo rekao: ‘Što je bilo? Zašto si tužan? Zar i ovako ne možeš prakticirati ono što rade u strogom redu? Budi zadovoljan u redu u kojem si položio zavjete.’

Tom su Božjem sluzi bile otkrivene skrivene misli. Tako je novaka koji je tijekom molitve mislio na voće u vrtu nježno prekorio, ponavljajući mu naglas što si je ovaj mislio: ‘Danas ću se popeti na smokvu i najesti se do sita’.

Jedne noći dok je bio u molitvi u crkvi u Grotelli, gospođa koja je trpjela žestoke bolove poslala je slugu da zamoli sveca neka dođe k njoj. Prije nego što je čovjek uspio isporučiti poruku, Josip mu je rekao: ‘Sine, idi kući; bol je prestala. Gospođa je dobro.’ Jedne večeri, dok je razgovarao s gvardijanom, iznenada je uzviknuo: ‘Oh, koji smrad! Oh, koji pakleni smrad!’ Gvardijan nije ništa primijetio, ali Josip, znajući uzrok smrada koji je osjetio, zatražio je dopuštenje te je smjesta pohitao u određenu kuću u Kupertinu. Lupao je na vrata dok ga nisu primili; zatim je potrčao stubištem i našao se ispred dvoje čarobnjaka, muškarca i žene, koji su na vatri zagrijavali melem i ulje u vazama i s posudama. U svetoj srdžbi, štapom je vaze razbio u komadiće dok mu je lice postalo tako strašno da su krivci pobjegli u očaju.

Svetac je predvidio oporavak osoba koje su ležale bolesne u Rimu, ali i smrti drugih, među ostalima pape Urbana VIII. i Inocenta X., koji su umrli točno kako je prorekao.

Mnogi drugi primjeri njegova znanja o davnim ili o događajima koji su se dogodili daleko od mjesta na kojem se on nalazio, vide se u iskazima pod prisegom vjerodostojnih svjedoka. Svetac je prorekao događanja u vlastitom životu do najsitnijih detalja.

Molitva za zaštitu na ispitu

Sveti J. Kupertinski zaštitnik je studenata i đaka koji mu se utječu osobito kad pripremaju ispite.

Dobri Bože, zahvaljujem Ti na svim darovima koje mi daješ. Udijeli mi milost da se uvijek njima služim Tebi na slavu, za svoje posvećenje i na dobro drugih. Daj da uvijek budem radosna srca. Blagoslovi moje roditelje i bdij nad mojim učenjem. Prosvijetli moje učitelje, nastavnike i profesore, a budi na pomoć i mojim školskim prijateljima i prijateljicama. Utječem Ti se po zaslugama i po zagovoru svetog Josipa Kupertinskoga, koji je i sam iskusio teškoće učenje i tjeskobe ispita, ali je doživio i radost da za svoj trud, uz pomoć svoje drage nebeske Majke Marije, bude nagrađen. Molim Te, vodi moju pamet, učvrsti moju volju i potakni velikodušnu zauzetost, da tako ispunim svoje dužnosti i zaslužim uspješno položiti ispit pred kojim se nalazim. Amen. 

Datum objave: 18.09.2019.