Revnost jednog skromnog redovnika podigla je veliko svetište Sv. Josipa, poznato po cijeloj Kanadi, pa i izvan njezinih granica, a brat Andrija se odonda ubraja u velike moderne apostole pobožnosti sv. Josipu.
Na padinama Mont-Royala, sučelice kolegiju Notre-Dame de Montréal u Kanadi nalazi se najveće svetište svetog Josipa u svijetu.
Za njegovu je izgradnju najzaslužniji brat pomoćnik Družbe svetog križa, Andrija Bessette, koji je 1870. godine ušao u tu redovničku zajednicu upravo zbog pobožnosti sv. Josipu kojeg je silno volio.
Alfred Bessette, kasniji znan kao brat Andrija, rodio se 9. travnja 1845. u blizini sela Saint-Grégoire-d’Iberville, u nadbiskupiji Montréal, u kanadskoj pokrajini Quebec. Bijaše osmo od dvanaestero djece svojih roditelja. Brzo je ostao siroče bez oca i majke. Oca je izgubio u svojoj devetoj, a majku u dvanaestoj godini. Prihvatila ga je tetka, Marie-Rosalie Foissy.
Alfred je jedva znao čitati i pisati, ali je ipak jako dobro poznavao katekizam. Kao siroče morao se prilično rano prihvatiti teškog posla da bi si zaslužio svagdašnji kruh. Od 1858. do 1870. morao je obavljati razne zanate, naprije u pokrajini Quebec u Kanadi, a onda od 1863. do 1867. u susjednim Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon toga se opet vratio u domovinu.
Bio je iskreno pobožan kršćanin pa mu je Gospodin udijelio milost redovničkog zvanja. Godine 1870. stupio je kao brat u Družbu svetog križa gdje se veoma štovao onaj svetac kojemu je i on bio žarko pobožan od svoje najranije dobi. To je sveti Josip. Tada je dobio novo redovničko ime – Andrija.
Redovnička je Družba svetog križa dobila u njemu prikladna i sposobna djelatnika za sve poslove. Iako je revni brat Andrija vršio službu vratara u kolegiju Notre-Dame de Montréal, obavljao je sve tamo od 1872. do 1910. godine i mnoge druge poslove.
Nošen svojom zanosnom pobožnošću prema sv. Josipu aktivno je sudjelovao u gradnji prve kapele u čast svome ljubljenom svecu, koja je bila otvorena 1904.
Čuvar svetišta
Božja je providnost htjela proslaviti sv. Josipa, a tu je revno sudjelovao i brat Andrija pa je ta kapela ubrzo postala ciljem pobožnih štovatelja i hodočasnika sv. Josipa. Trebalo je nekom povjeriti brigu za hodočasnike sv. Josipa. Poglavari imenovaše za to brata Andriju, imenovavši ga čuvarom svetišta Sv. Josipa. I od tada je brat Andrija sve do smrti bio prisutan u svetištu koje će se tijekom vremena u svakom pogledu razviti u jedno veliko svetište u koje još i danas godišnje dolazi više od dva milijuna hodočasnika.
Kad je revni, skromni brat na Bogojavljenje 1937. zaklopio oči te usnuo u Gospodinu, njegova je smrt bila ravna danu žalosti za cijeli narod. Na njegovu sprovodu bilo je više od milijun ljudi.
Autor: CroExpress Datum objave: 19.03.2021.
