IZVORI imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje knjige AGONIJA (drama), Zdenka Zlatara, koje će se održati u ponedjeljak, 23. listopada 2023. u 19.30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Ulica Petra Preradovića 5, Zagreb.
Knjigu će predstaviti književnik Stijepo Mijović Kočan, u ime nakladnika Damir Mikuličić i autor Zdenko Zlatar.
AGONIJA je drama o sukobu – o agonu – između Miroslava Krleže i Ive Andrića, dva najveća književnika u vrijeme bivše Jugoslavije. U sukobu Andrića i Krleže sadržana je čitava povijest odnosa između politike i poetike za vrijeme i prve – monarhističke – i druge – socijalističke – Jugoslavije. A u taj sukob upliće se još i Nobelov komitet. Naime. godine 1958. Savez književnika Jugoslavije nominirao je Miroslava Krležu zajedno s Ivom Andrićem za Nobelovu nagradu. No samo jedan od njih može je dobiti…
Radnju drama AGONIJA autor stavlja u Zagreb, u Krležine stanove 1919,, 1925., 1960. s Krležom i Andrićem kao jedinim licima drame. Tekst što ga Krleža i Andrić u drami izgovaraju garniran je često s citatima njihovih izvornih pisanih ili izgovorenih rečenica. Tijekom tih četrdesetak godina talože se razlike među njima koje su začete već i pri samom stvaranju prve jugoslavenske države: Andriće je odlučio služiti novoj kraljevini – u diplomatskoj službi – a Krleža je odlučio da tome režimu bude oporba.
Suparništvo između Krleže i Andrića je bilo neminovno. Njihove ambicije su se sukobljavale na svakome koraku, bez obzira jesu li oni to htjeli ili ne. Ti nekadašnji prijatelji postali su najprije rivali, a onda i suparnici. Andrić je čitavog svog književnog života bio ne samo u sjeni Krleže, već je i sam od početka bio zauzeo podređeni položaj. Krleža je uvijek u razgovoru s drugima zvao Andrića “fra Ivo” ili “gospođica”. A 1953. godine u Beogradu na jednom književnom skupu je okarakterizirao pred Andrićem njegov referat kao ‘puerilni’, ‘debitantski’.
Nakon Andrićeve smrti Krleža je o njemu rekao „da nije bilo Nobela, Andrić bi bio mali nepoznat pisac. Mi smo se razišli 1919. Ja sam bio komunist, on je otišao u rojaliste. Preda mnom drhtao je kao žabe pred zmijom, u strahu da ga u jednom času ne dohvatim. Za njega ja sam bio samo pisac pamfleta, fakin, kojeg treba izbjegavati.” Ali drama nije samo o sukobu između Andrića i Krleže. Ona je isto tako i o suprotnim stavovima oko AGRAMA, to jest Zagreba.
Taj Agram najbolje je okarakterizirao sam Krleža već 1926. godine: “Hotel Esplanade: Tu na terasi hotela dame (gospođe ovog našeg glavnog grada) sve govore njemački….To su naše drage…hrvatske milostivice i milostive, jezušna, kistihant, feš i herclih, mentalitet je naših agramerskih milostivica! Tako dakle izgleda u centru našega glavnog grada…”
Drama AGONIJA izašla je u Mjesecu hrvatske knjige te je posvećena Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u kojem je godine 1929. bila praizvedba Krležine drame GOSPODA GLEMBAJEVI s Belom Krležom u glavnoj ženskoj ulozi.
O autoru:
Prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, premda rođeni Dubrovčanin, je zbog svoga životnoga puta malo poznato ime u nas. Doktorirao je 1975. u Chicagu iz povijesnih znanosti, te je nakon toga predavao europsku povijest na sveučilištima u SAD, a od 1979, na The University of Sydney u Australiji. Objavljemo mu je deset znanstvenih monografija s područja povijesti Jugoistočne Europe, sve na engleskome, te na hrvatskome Vlastela dubrovačka: Rod-Vlast-Kapital. Prije Agonije, od književnih radova objavljene su: Dubrovačke drame (2014. i 2022.) i Tomaš – bosanski Hamlet – epska drama (2022).
Živi na relaciji Sydney-Dubrovnik-Zagreb.
Autor: CroExpress Datum objave: 20.10.2023.
