Postoje pisani dokazi o prvim hrvatskim doseljenicima u australijsku saveznu državu Queensland već s kraja 19. stoljeća.
Hrvatski katolički centar bl. Alojzija Stepinca u Brisbaneu svoje formalno postojanje započinje u travnju 1973., kupovinom zgrade u kojoj je danas crkva, te okolnih zemljišta, na čijem je jednom dijelu izgrađena i kuća za svećenika s manjom dvoranom za vjeronauk i društvena okupljanja. Naravno, prisutnost Hrvata katolika u Queenslandu, a i u samom Brisbaneu, puno je starija. Postoje pisani dokazi o prvim hrvatskim doseljenicima u saveznu državu Queensland već s kraja 19. stoljeća, prenosi dijaspora.hr.
Prije 1973. godine Hrvati se okupljaju na mise na hrvatskom jeziku po raznim katoličkim crkvama u samome gradu. Te mise na hrvatskom jeziku povremeno su slavili svećenici vlč. Marko Đokmarković i vlč. Ištvan Mikloš već od 1961. Prvi stalni kapelan za hrvatski katolički centar bio je vlč. Vinko Kanižaj, sada pokojni svećenik Zagrebačke nadbiskupije. On je bio jedan od potpisnika kupoprodajnog ugovora za kupovinu zgrade crkve i zemljišta.
Zgradu je izgradilo lokalno australsko stanovništvo za potrebe kulturno-socijalnog okupljanja, a zgrada je otvorena 1921. U lokalnoj zajednici naselja Salisbury služila je kao plesna dvorana, knjižnica, kino i kazalište. Važno je napomenuti kako zgrada naše današnje crkve nije odmah u početku osnivanja HKC-a bila isključivo crkva, nego ju je hrvatska zajednica koristila kao svoj društveno-kulturni dom, a nedjeljom su se u istom prostoru slavile mise i drugi sakramenti. Kasnije, posebno kada se izgradio Hrvatski dom na Rocklea, društvena zbivanja uglavnom su prešla u dom, a zgrada crkve postala je isključivo bogoslužni prostor.
Nakon vlč. Kanižaja zajednicu je vodio vlč. Ivan Jurak, isto svećenik Zagrebačke nadbiskupije. Od 1978. godine pastoralnu skrb za vjernike u Brisbaneu preuzima Franjevačka provincija sv. Križa Bosne Srebrene. Prvi franjevac bio je pokojni fra Drago Prgomet, zatim fra Nikica Zlatunić, te pokojni fra Ivo Kramar nekoliko godina zajedno s fra Nikicom. Sadašnji voditelj je fra Davor Dominović.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2021., u Queenslandu je bilo 16,786 osoba koje imaju hrvatsko podrijetlo, a oko 3,934 ih govori hrvatski jezik kod kuće.
Kako je broj Hrvata katolika rastao i u susjednom Gold Coastu i okolici, fratri su pomalo okupljali ljude na misama i slavlju sakramenata i tamo. Svoju prvu crkvu izgradili su i svečano blagoslovili 2018. godine. Od Brisbanea do Gold Coasta ima 70 kilometara. Crkva je napravljena na zemljištu Hrvatskog sportskog i kulturnog centra Carrara (Gold Coast) i posvećena je sv. Leopoldu B. Mandiću. U cijelom Queenslandu postoji samo jedan hrvatski katolički centar, jedan voditelj, franjevac fra Davor Dominović pastoralno opslužuje vjernike i u Brisbaneu i na Gold Coastu, a povremeno i manju skupinu Hrvata na sjevernijem dijelu od Brisbanea, prema Sunshine Coastu.
Hrvati u Queenslandu kroz sve ove duge godine svoje prisutnosti ovdje njegovali su i očuvali hrvatsku i katoličku tradiciju, kroz pjesmu, ples, narodne nošnje, naša tradicionalna jela, običaje, pučku pobožnost… Hrvati i njihovi potomci prisutni su mnogim područjima javnoga života Queenslanda, od politike, kulture, sporta, umjetnosti, znanosti, obrazovanja.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2021., u Queenslandu je bilo 16,786 osoba koje imaju hrvatsko podrijetlo, a oko 3,934 ih govori hrvatski jezik kod kuće.
Prošle godine obilježili smo 50. obljetnicu od kupovine zemljišta i zgrade crkve našega HKC-a. Crkvu i dvorište smo obnovili i uredili uz ovu važnu obljetnicu. Crkva i centar posvećeni su velikanu našeg naroda, blaženom kardinalu Stepincu. Uz prigodu 50. obljetnice, napravili smo sporedni oltar za našega blaženika i postavili novu sliku blaženoga kardinala Stepinca, rad umjetnice Ivane Đurić.
Budući da su članovi našeg HKC-a raspršeni na sve strane ovog dijela Queenslanda, i budući da smo mi migrantska kapelanija, misna slavlja su uglavnom vikendima. Obilježava se i svaki prvi petak, euharistijsko klanjanje četvrtkom, sakramentalni vjeronauk, prigode za ispovijed i duhovni razgovor po potrebi. U zajednici je i puno starih i nemoćnih pa svećenik provede dosta vremena putujući u bolnice i staračke domove između Brisbanea i Gold Coasta.
Unatoč činjenici da prvi naraštaji naših ljudi nestaju i da većina novih generacija Hrvata više niti ne razumije hrvatski jezik, ipak možemo reći kako u našoj zajednici još ima puno života.
Autor: CroExpress/dijaspora.hr Datum objave: 01.03.2024.
