Autor: IKA/CroExpress
Prema statistikama Hrvatskoga dušobrižničkog ureda, u Njemačkoj je početkom 2016. godine živjelo oko 300.000 hrvatskih katolika. U zemlji djeluje 95 hrvatskih katoličkih zajednica (misija), u kojima djeluje 90 svećenika, 3 đakona, 51 pastoralni suradnik/ca i 45 tajnica.
Brojke su to iznesene na teološkom seminaru ‘Hrvatske katoličke zajednice u Njemačkoj pred izazovima sadašnjega vremena’, koji je održan od 3. do 6. studenoga u zajednicama Esslingen, Filderstadt, Kirchheim i Nürtingen (Biskupija Rottenburg-Stuttgart). Seminar je vodio prof. dr. fra Stipe Nimac, OFM, umirovljeni profesor na KBF-u Sveučilišta u Splitu i duhovni asistent Splitsko-dubrovačkoga područnoga OFS-a.
Dr. Nimac problematizirao je, kontekstualizirao i aktualizirao funkcioniranje aktualnoga stanja i ukazao na perspektive Hrvata katolika u Crkvi i društvu u Njemačkoj danas. U svojemu je izlaganju dotaknuo aktualno stanje hrvatskih katoličkih zajednica na području Njemačke kao i na području biskupije Rottenburg-Stuttgart, ukazujući na dokumente i pastoralne smjernice Njemačke biskupske konferencije.
Migranti trebaju sebe otkriti kao subjekte u njemačkoj Crkvi i društvu
Dr. Nimac naglasio je da se fenomen migracija treba sagledavati ne samo sa sociološkoga, političkog i ekonomskog nego, također, s teološkoga motrišta. S teološkoga vidika migracije ne treba gledati negativno. Nažalost, kod hrvatskih migranata u Njemačkoj migrantsku zbilju većinom se sagledava negativno.
Teološki gledano, ističe dr. Nimac, migrantima treba isticati njihovo ljudsko i kršćansko dostojanstvo koje im je darovano na krštenju. Oni trebaju sebe otkriti kao subjekte u njemačkoj Crkvi i u njemačkome društvu te sami biti evangelizirani kako bi mogli i oni druge evangelizirati. U svezi s tim naveo je i pastoralne smjernice Njemačke biskupske konferencije i mjesne Crkve, Biskupije Rottenburg-Stuttgart, koje odgovorno promišljaju o društvenoj i crkvenoj integraciji jer su oni iz zemlje iseljenja kao i oni u zemlji useljenja potrebni uzajamne pomoći i razumijevanja prema kršćanskim načelima. U tom svjetlu i Katolička crkva u Njemačkoj kao i Crkva u Hrvatskoj i BiH u svojim pastoralnim smjernicama ističu i potiču primjereniju pastoralnu djelatnost prema kontekstu vremena i prostora samih naslovnika, tj. konkretno migranata iz Hrvatske te BiH.
Dr. Nimac inzistira na potrebi posebnoga pastorala migranata koji ima svoj specifikum i koji bi računao na novi preustroj pastorala migranata. U mnogim biskupijama u Njemačkoj dolazi do prestrukturiranja pastorala i stvaranja novih pastoralnih jedinica. Katolička Crkva u Njemačkoj čini važne napore kako bi pronašla nove integrativne oblike pastoralnoga djelovanja, gdje će migrant ili član drugoga materinskog jezika biti subjekt i imati prikladno mjesto u pastoralu. U toj je Crkvi puno govora o pastoralnom prostoru, o dušobrižničkim jedinicama, o savezu župa i Citypastoralu, te o kooperarativnom i zajedničkom pastoralnom radu na svim razinama. O tim izazovima pozvani su promišljati, također, hrvatski dušobrižnici i njihovi pastoralni suradnici. S tim u svezi nasušna je potreba suradnje zajednica drugih materinskih jezika i mjesnih katolika – kako naglašavaju pastoralne smjernice Njemačke biskupske konferencije (i mjesna Crkva, biskupija Rottenburg-Stuttgart) – kako bi se naviještanje Radosne vijesti danas vidljivije očitovalo i svjedočilo.
Potom je dr. Nimac održao predavanja o temama: ‘Sveto pismo u životu hrvatskoga iseljenika u Njemačkoj’ i’Liturgijska godina u životu hrvatskoga iseljenika u Njemačkoj’.
Zaključio je: ‘Sveto pismo i liturgijsku godinu ne smijemo pretpostaviti ničemu. Oni, uz Katekizam, najučinkovitije oblikuju i odgajaju hrvatskoga čovjeka doseljenika u Njemačkoj. Stoga je nasušno potrebno da, kako dušobrižnici tako i pastoralni suradnici te ostali dio Božjeg naroda, osobno i zajednički te uzajamno uzmemo ove sadržaje kao prioritetne za cjeloživotno učenje te za odgoj i obrazovanje u vjeri.’
Datum objave: 10.11.2016.
