Autor: CroExpress/Hina/Željko Batarilo
Kao jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.) neumorno se borio za priznanje samosvojnosti i samobitnosti hrvatskoga jezika u znanstvenim krugovima, a njegova argumentacija i danas je polazišna točka u svim diskusijama o hrvatskom jezičnom pitanju – priopćili su iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji.
Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do 1977. bio je pročelnik novoosnovanog Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.
Jedan je od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. Bio je član HAZU, Austrijske akademije znanosti, Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Norveške akademije te Academiae Europae.
Rođen je u Zagrebu 1930. godine, na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je klasičnu filologiju 1954., a doktorirao 1959. gdine. Docent je postao 1961., izvanredni profesor 1966. i redoviti 1972. godine.
Jozić: Istinska znanstvenička i ljudska veličina
‘Odlazak u vječnost našeg profesora i učitelja akademika Katičića sve nas je u Institutu silno ražalostio jer smo svjesni nenadoknadiva gubitka istinske znanstveničke i ljudske veličine. S druge strane, ponosni smo što smo imali privilegij napijati se izravno iz njegova neizmjerno duboka i nepresušna izvora znanja’, istaknuo je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić.
‘Profesora Katičića, neprijeporno jednoga od najvećih hrvatskih jezikoslovaca uopće, pamtit ćemo posebno po njegovu vedru i optimističnom pogledu u budućnost hrvatskoga jezika. Za nju je uvijek govorio da ovisi isključivo o njegovim govornicima, koji će zapravo odrediti kakav će taj jezik biti, implicitno poručujući svima onima koji se bave hrvatskim jezikom da se s poštovanjem i razumijevanjem odnose spram govornika hrvatskoga jezika jer hrvatski jezik – to su njegovi govornici’, poručio je Jozić.
Datum objave: 11.08.2019.
