Autor: Željko Batarilo
U petak 20. svibnja 2016. godine u Hrvatskom centru u Beču održana je Osnivačka skupština Austrijskog društva za kroatistiku. U ime inicijativnog odbora i utemeljitelja društva, skupštini se isprva obratio Petar Tyran, a nakon izbora radnih tijela skupštine i usvajanja statuta, prišlo se i izboru vodstva udruge. Tyran je odao priznanje mr. Silviu Kusu i dr. Marijanu Brajinoviću koji su kao utemeljitelji završili sve potrebne predradnje i predali dokumentaciju nadležnim austrijskim službama.
Po uzoru na Njemačko društvo kroatista
Značajna problematika hrvatskog jezika u Austriji, posebice u nastavi materinskog jezika ali i na svim drugim razinama, ponukala je veleposlanicu dr. Vesnu Cvjetković, koja je i sama jezičar, da se i u Austriji zauzme i utemelji društvo po uzoru na Njemačko društvo za kroatistiku čijem je osnutku veleposlanica sveudilj sudjelovala od 2005. godine, kada je bila tamo na službi, organiziravši Savjetovanja njemačkih kroatista u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Njezinim je odlaskom na novu službu u Grčku, od 2007. godine Njemačko društvo za kroatistiku i pravno utemeljeno i registrirano kod nadležnih njemačkih pravosudnih tijela.
Veleposlanica drži kako bi se mnogi pozitivni njemački primjeri mogli primijeniti i u Austriji napomenuvši ipak raznoliku problematiku hrvatskog jezika i okolnosti i različitosti ove dvije zemlje glede hrvatskog jezika. Napominje kako je slavistika prisutna na 40 njemačkih sveučilišta, ali i da se samosvojno hrvatski jezik predaje na 25.
– Iako sam već više godina u diplomaciji, kao filolog pratim događanja i jako sam zainteresirana da se i položaj hrvatskog jezika u Austriji napokon dovede, poboljša na ono mjesto koje mu zasigurno pripada na svim razinama, od one u nastavi materinskog jezika pa do sveučilišnoga dijela – naglašava Cvjetković.
Prisjetila se veleposlanica i svojih studentskih bečkih dana kada se na slavistici ipak naučavao i hrvatski jezik zahvaljujući ponajprije akademiku Katičiću. Kazala je kao je i u Njemačkoj tzv. srpsko-hrvatski ustupio mjesto BKS-u pa je tu sličnost s Austrijom velika te da je u Njemačkoj položaj kroatistike uvelike zavisio o položaju slavistike i kako je fenomen ‘okretanja’ znanosti o tobože korisnijim pa onda i o financijski isplativijim pristupom jeziku uzeo značajno maha, a to je u Austriji posebno vidljivo. Poteškoće su u Njemačkoj, kako je naglasila, i u snažnoj komercijalizaciji sveučilišta što imamo slučaj i u Austriji pa su tamo mnoge katedre ukinute ili su drastično osakaćene.
– Mišljenja sam kako je u Njemačkoj zatvaranje katedri napokon završilo pa se nekako u javnosti čuje da one koje su preživjele mogu se nadati daljnjem ostanku – kaže veleposlanica.
Nastava materinskog jezika u Njemačkoj je u većinskoj nadležnosti njemačkih vlasti, a u četiri savezne države hrvatski jezik se predaje u isključivoj nadležnosti Republike Hrvatske kroz Hrvatsku dopunsku školu. Prisjetimo se: u Austriji je također nastava materinskog jezika u potpunoj austrijskoj nadležnosti, a djeluje također i Hrvatska dopunska škola ali sa svega par učitelja i za jako mali broj djece. U Njemačkoj je ipak bolja situacija: 40 učitelja i 3 300 djece koji su u ovom sustavu izravne povezanosti s Republikom Hrvatskom.
U Izvršni odbor izabrane stručne osobe
Na prijedlog utemeljitelja i inicijativnog odbora, skupština je jednoglasno prihvatila njihov prijedlog o članovima Izvršnog odbora pa je tako za predsjednika izabran prof. dr. sc. Georg Holzer, predavač na Institutu za Slavistiku u Beču.
Georg Holzer rođen je 1959. godine u Beču, maturirao je 1975. godine u St. Pöltenu te je studirao slavistiku na Institutu za slavistiku u Beču gdje je 1982. godine i doktorirao. Od 1980. do 1983. bio je profesor njemačkog jezika na Sveučilištu u Zagrebu, a od 1983. predavač je na Institutu za slavistiku u Beču. Član je Balkanskog povjerenstva Austrijske akademije znanosti i umjetnosti te dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Za dopredsjednike su izabrani dr. Andrea Zorka Kinda-Berlakovich i dr. Marijan Brajinović. Tajnica je mr. Katarina Dorkin Križ, a njezina zamjenica mr. Zrinka Kinda. Za rizničare su izabrane mr. Sonja Rapl odnosno njezina zamjenica mr. Jelena Tisaj. Nadzorni odbor čine mr. Klaudia Paulitsch i dipl. ing. Vlado Čamba.
Novoizabrani članovi su predložili plan i program rada poput uspostavljanja i razvijanja međusobne komunikacije austrijskih kroatista, razmjenu znanja i iskustava, promicanje studiranja i proučavanja hrvatskog jezika, književnosti i kulture te poboljšavanje kvalitete nastave i znanstvenog rada u području hrvatskog jezika, književnosti i kulture u austrijskim školama i sveučilištima. U mnogobrojnim aktivnostima Društva može se izdvojiti kako kane osnovati i časopis Austrijsko-hrvatske teme kao i organiziranje predavanja i drugih događanja znanstvenog sadržaja, a članovi skupštine su donijeli odluku o imenovanju članova uredničkog vijeća za izdavačku djelatnost te potrebe utemeljenja sekcija koje će se baviti problematikom nastave hrvatskog jezika u nastavi materinskog jezika, nastavi na sveučilišnoj razini kao i sekcija čiji će cilj biti poboljšanje ponude udžbenika i pomagala za nastavu hrvatskog jezika na svim razinama.
Na kraju je jednoglasno akademik Radoslav Katičić imenovan počasnim predsjednikom Austrijskog društva kroatista.
Datum objave: 21.05.2016.
