U posljednjih nekoliko godina Hrvatska svjedoči fenomenu koji je donedavno bio gotovo nezamisliv – povratku iseljenika iz Njemačke, jednog od najpoželjnijih odredišta za ekonomske migrante iz Hrvatske. U 2023. godini, prema podacima, više od 4.500 Hrvata vratilo se iz Njemačke, čime je prekinut višedesetljetni trend iseljavanja.
Štoviše, prošle godine prvi je put unutar deset godina više Hrvata napustilo Njemačku i vratilo se u domovinu nego što ih je iselilo, čime se otvara novo poglavlje u hrvatskom migracijskom ciklusu.
Vladine mjere i gospodarski okvir
Vlada RH prepoznala je ovu priliku i odlučila olakšati povratnicima povratak te ih potaknuti na pokretanje novih poslova u domovini. Program Biram Hrvatsku, koji nudi do 7.000 eura za povratnike, pokazao se ključnim poticajem. Prema podacima iz 2023. godine, čak 165 ljudi iskoristilo je ovu mjeru, a najviše povratnika došlo je iz Njemačke. No, ovaj broj tek je kap u moru potencijala koje hrvatska dijaspora može ponuditi.
Hrvatska se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage, osobito u građevinarstvu, turizmu i prerađivačkoj industriji. S druge strane, znatan broj Hrvata koji žive u Njemačkoj bavi se upravo tim sektorima. Prosječna dnevna satnica u građevinarstvu u Hrvatskoj porasla je, čime se stvorila solidna osnova za povratak iseljenika. Radnici iz drugih dijelova svijeta, poput Indije, Pakistana i Filipina, već su počeli dolaziti u Hrvatsku, što dodatno naglašava koliko je hrvatska radna snaga potrebna. Pitanje koje se nameće jest: može li Hrvatska iskoristiti ovaj potencijal i aktivno privući svoje iseljenike da se vrate i svojim znanjem doprinesu razvoju gospodarstva?
Duhovna dimenzija povratka
Dok su ekonomski razlozi važni, povratnici često ističu dublje, duhovne razloge povratka. Život u Njemačkoj, premda materijalno sigurniji, mnogima je postao isprazan. Hrvatska, s bogatim obiteljskim i kulturnim vrijednostima, pruža povratnicima ne samo ekonomski prosperitet, nego i duhovni mir. Crkva i zajednica, koje su integralni dio svakodnevnog života u Hrvatskoj, često su ključni faktori za povratak obitelji s djecom. Sigurnost, koja je u Njemačkoj postala upitna, osobito u velikim gradovima, također igra važnu ulogu. Prema podacima, Hrvatska se ubraja među najsigurnije zemlje u Europi, što je mnogima dodatan razlog za povratak.
Potencijal za gospodarski zamah
Povratnici donose u Hrvatsku ne samo novostečeno znanje, već i financijsku sigurnost. Mnogi od njih, nakon godina rada u Njemačkoj, imaju kapital koji žele uložiti u poduzetničke projekte u Hrvatskoj. Njihova iskustva, stečena u jednoj od najjačih europskih ekonomija, mogu biti dragocjena za razvoj sektora kao što su tehnologija, građevinarstvo i turizam. No, Hrvatska mora iskoristiti taj potencijal. Potrebno je dodatno pojednostaviti birokratske procese, ubrzati registraciju poslovnih subjekata i poticati poduzetništvo među povratnicima.
Pogled prema Južnoj Americi
Međutim, Hrvatska ne bi trebala gledati samo na Zapadnu Europu. Hrvatska dijaspora u Južnoj Americi, posebice u zemljama poput Argentine, Čilea i Venezuele, također predstavlja značajan potencijal. Ekonomska i politička situacija u tim zemljama često je nestabilna, a Hrvati koji tamo žive suočeni su s brojnim izazovima. Programi poput Biram Hrvatsku mogli bi biti prošireni i na te iseljeničke zajednice, čime bi se omogućio povratak Hrvata izvan Europe. Svijet je danas globalno selo, a Hrvati iz Južne Amerike, jednako kao i oni iz Njemačke, mogli bi postati ključni za budući gospodarski zamah Hrvatske.
Povratak Hrvata iz Njemačke i drugih dijelova svijeta nije samo demografski fenomen, već predstavlja i priliku za gospodarsku i kulturnu revitalizaciju Hrvatske. Vladine mjere potiču povratak, no potrebno je dodatno intenzivirati napore kako bi se iskoristio puni potencijal hrvatske dijaspore. Ako Hrvatska uspije privući iseljenike da ulože svoje znanje i kapital u domovinu, mogla bi doživjeti novi gospodarski uzlet. Pitanje koje ostaje jest hoće li Hrvatska prepoznati ovu priliku i aktivno raditi na tome da zadrži i privuče svoje ljude natrag.
Autor: CroExpress/Ivan Novokmet Datum objave: 11.10.2024.
