Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot zamjerio je u petak Ministarstvu obrazovanja da je u Južnu Ameriku, gdje žive bojni hrvatski iseljenici, poslalo samo jednog profesora da ih poučava hrvatski jezik.
Taj profesor, koji našu djecu poučava hrvatski jezik, trenutno živi u Argentini, dok Čile, kao država u kojoj su Hrvati “brend”, nema ni jednog profesora koji poučava hrvatski jezik, rekao je Troskot uoči saborske rasprave o Vladinu Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći inozemstvu u 2020. godini.
Prema tom izvješću, Hrvatska je za službenu razvojnu pomoć u toj godini izdvojila gotovo 517 milijuna kuna, 394 milijuna usmjereno je multilateralno, a 123 milijuna kuna za bilateralne programe i projekte.
Najviše bilateralnih projekata provedeno je u državama jugoistoka Europe, a BiH je najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske. Provedeni su projekti i u Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji te na Kosovu.
Od ostalih zemalja projekti su provedeni u Ukrajini, Venezueli, Gambiji, Mauricijusu, Turkmenistanu, Mongoliji, Libiji, Boliviji, Gruziji, Beninu, Siriji, Afganistanu i drugim državama u razvoju.
Ne protiveći se da Hrvatska financira Turkmenistan i Mongoliju, Troskot se upitao što se time zapravo želi pomoći.
S druge strane, dobro je da dajemo sredstva za razne kulturne projekte u Južnoj Americi, no prava bi strategija bila da se uspostavi kontakt sa Hvatima u Latinskoj Americi, naglasio je.
Bojana Glavaševića (ZLB) interesira smisao rasprave o izvješću starom dvije godine. Izvješća se podnose s razlogom, da se blagovremeno raspravi o sredstvima koja su razvojna pomoć, rekao je zastupnik i ustvrdio kako je Sabor danas mogao raspraviti i više od samo jedne točke.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković s njim se načelno suglasio, ali i objasnio kako je zbog dužine saborskih rasprava teško sve usuglasiti.
Zanimljiv primjer rada španjolskog parlamenta
Pritom je iznio i zanimljiv, španjolski primjer rada parlamenta.
Saborsko izaslanstvo nedavno je bilo u Španjolskoj, kod njih točka traje dva sata, rasporede između stranaka tko će koliko govoriti, pa Most, primjerice, dobije 10 minuta i izabere tri zastupnika koji će o njoj govoriti, naveo je Jandroković.
Kad bismo mi imali ograničenje i kad bi nam točke trajale određeno vrijeme, naravno ovisno o važnosti, onda bismo dnevni red zaista smanjili, no to je jedna od ideja za saborski Poslovnik, rekao je predsjednik Sabora.
Autor: CroExpress/Hina Datum objave: 17.06.2022.
