Autor: Z.S./FSO
Useljenici prve i druge generacije čine više od trećine stanovnika Švicarske starijih od 15 godina, pokazuju statistike objavljene u četvrtak. Najviše useljenika je iz Italije i Njemačke, a slijede ih Portugalci i Francuzi.
U 2013. godini 2,4 milijuna od 6,8 milijuna ljudi starijih od 15 godina imali su useljeničku pozadinu, što je velik rast u usporedbi s 1,7 milijun 2003. godine, objavio je Federalni statistički ured (FSO). Njih 80 posto rođeno je u inozemstvu, dok ih je 20 posto rođeno u Švicarskoj od roditelja imigranata. U računicu nije uključeno 1,2 milijuna djece mlađih od 15 godina zbog nepotpunih podataka. FSO vjeruje da je oko 90 posto te djece rođeno u Švicarskoj, no ne znaju koliko je useljenika druge generacije.
Prema podacima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Švicarskoj živi 60 do 70.000 Hrvata. Hrvatske katoličke misije u Švicarskoj procjenjuju da je točniji broj 80 tisuća.
Većina Hrvata su useljenici prve i druge generacije?
Hrvati se u Švicarsku u znatnijem broju počinju doseljavati sredinom 60-tih godina XX. st., a većina ih je došla na rad u ovu zemlju krajem 70-tih i početkom 80-tih godina.
Krajem 60-tih godina u Švicarskoj se zapošljava veći broj Hrvata, pretežito tehnička inteligencija i liječnici, koji su tada bili traženi, napose u industrijski razvijenim kantonima Zürich, Basel i Argau.
Posljednjih petnaestak godina pretežito dolaze Hrvati niže naobrazbe, skupno ili pojedinačno, a ponajviše iz BiH, naročito iz Bosanske Posavine i Hercegovine, uglavnom naseljavajući veća industrijska naselja i gradove diljem Švicarske.
Hrvatska dijaspora neravnomjerno je raspoređena po švicarskim kantonalnim jedinicama. Najbrojnije zajednice Hrvata bilježe se u kantonima Zürich i Argau, a slijede St. Gallen, Bern, Ticino (Tessin), Luzern, Solothurn, Basel, Schaffhausen i Wallis.
Datum objave: 23.01.2015.
