Hrvatska obiluje stoljetnim narodnim običajima stoga je sada idealno vrijeme da vas podsjetimo na neke.
Najveći kršćanski blagdan je Uskrs, a vjernici tradicionalno obavljaju i razne običaje koje su s godinama naučili od svojih roditelja ili baka i djedova. Na sam Uskrs dan se započinje jutarnjom misom gdje vjernici u crkvenoj zajednici razmišljaju o tome što blagoslov tog dana znači za njih i njihovu obitelj. Potom se obitelj okuplja za blagdanskim stolom te uz molitvu slavi. Hrvatska obiluje stoljetnim narodnim običajima stoga je sada idealno vrijeme da vas podsjetimo na neke.
Blagoslov jela
Znamenit običaj na Veliku subotu je blagoslov jela i običaj koji u Hrvatskoj postoji stoljećima. Iz svake obitelji netko ide prema crkvi s košarom punom hrane na Veliku subotu, a ponekad i u rano jutro na sam blagdan Uskrsa. Hrana u košarama onih iz kontinentalnog dijela Hrvatske većinom sadrži bijeli kruh, sirnica se može naći u Dalmaciji, dok pinca u Primorju.
Pisanice
U hrvatskoj tradiciji duboko je ukorijenjeno bojanje pisanica. Najčešća boja koja se koristi je ona dobivena kuhanjem ljuski crvenog luka.
Iako se u sadašnja vremena pisanicama većinom vesele djeca, nekoć su pisanice imale veće značenje. Djeca se igraju igrama koje uključuju pisanice, poput tuckanja te potrage za pisanicama po travi izvan kuće i slično. Pobjednik je, naravno, onaj kojem pisanica pobijedi u tuckanju tuđih pisanica, odnosno onaj čija pisanica ostane netaknuta.
Prije su pisanice mladići darivali djevojkama, a na njima su bile i uobičajene ljubavne poruke koje su vodile zbližavanju parova.
Buduća mlada je u Dubrovniku svom zaručniku morala darovati čitav tucet jaja, a svekrvi ispeći pletenicu od tijesta.
Običaj sestrenja ili matkanja postojao je u Podravini. Tradicionalni običaj koji postoji stotinama godina uvjetuje da se na određenom mjestu okupe djevojke iz sela. Djevojke bi stale u krug i po dvije od njih kucanjem uskrsnih jaja sklapale bi posestrinstvo, postajale matke. Kada bi oslikano jaje djevojka poklonila svojoj najboljoj prijateljici, njihove obitelji i njih dvije bi izgradile tako vezu jednaku kumstvu ili krvnom srodstvu.
Spomenimo i kako od 2008. godine u Hrvatskoj pisanica ima status nematerijalnoga dobra.
Uskrsni ručak
Za ručak u sjevernom dijelu Hrvatske jede se purica ili kokoš. Na meniju južnije od Karlovca tako će se naći janjetina. Najbolja bijela riba jede se na obali. Ono što je zajedničkom svim djelovima Hrvatske je što se u obiteljskom ručku nalazi i pletenica u koju je upleteno jaje.
Autor: CroExpress Datum objave: 01.04.2021.
