Malo poznata, ali značajna povijesna epizoda otkriva snažan trag koji su Hrvati ostavili u jednom od najvećih infrastrukturnih pothvata 19. stoljeća – izgradnji Sueskog kanala.
Osim što su tisuće hrvatskih radnika svojim rukama pomogle iskopati 161 kilometar dug vodeni prolaz koji spaja Sredozemno i Crveno more, dva hrvatska katolička biskupa – fra Paškal Vujičić i fra Lujo Ćurčija – neumorno su djelovali kako bi radnicima osigurali duhovnu brigu i dostojanstvene uvjete vjerskog života.
Hrvatski rad i žrtva za svjetski projekt
Radovi na Sueskom kanalu počeli su 1859. i trajali punih deset godina. Među tisućama radnika, više od 4.000 Hrvata pronašlo je posao na tom gradilištu, daleko od svojih kuća i domovine. Njihova prisutnost nije bila samo fizička – Hrvati su ostavili i duhovni otisak kroz djelovanje svojih franjevaca i crkvenih poglavara, prenosi dijaspora.hr.
Posebnu pažnju tim radnicima posvetio je fra Paškal Vujičić, franjevac iz Glavine kraj Imotskog, koji je od 1860. godine djelovao kao apostolski vikar u Egiptu. Vujičić je ne samo organizirao gradnju prve crkve na gradilištu u El-Ghisru, već je i osobno služio misu zahvale 1862. kada je Sredozemno more ispunilo jezero Timsa. Bio je to važan trenutak i za projekt i za zajednicu radnika, koju je Vujičić pastoralno pratio unatoč političkim pritiscima između Francuske i Austrije.
Dušobrižnici iz domovine
Nakon Vujičićeva povratka u Bosnu, njegovo mjesto preuzeo je fra Lujo Ćurčija, Dubrovčanin i biskup s velikim iskustvom u vođenju misija. Ćurčija je nastavio Vujičićevu misiju, brinući se za tri stalne postaje duž kanala te potičući izgradnju trajnijih crkvenih objekata i škola u novoformiranim naseljima.
Shvaćajući važnost jezične i kulturne bliskosti za duhovnu skrb, Ćurčija je u Egipat doveo mladog franjevca fra Jerka Karačića iz Hercegovine, koji je 1869. preuzeo pastoralnu brigu nad hrvatskim radnicima. Iako je tamo ostao kratko, njegova prisutnost bila je simbol važnosti hrvatskog svećeničkog poslanja u egzilu.
Vrhunac Ćurčijine službe u Egiptu bio je 16. studenog 1869., kada je u prisustvu svjetskih vladara, uključujući austrijskog cara Franju Josipa i francusku caricu Eugeniju, blagoslovio svečano otvorenje Sueskog kanala – povijesnog trenutka u kojem je Katolička crkva, predvođena hrvatskim franjevcima, dala svoju blagoslovljenu riječ
Zaključno, povijest Sueskog kanala nije samo priča o tehničkom čudu, već i svjedočanstvo o hrvatskom doprinosu – fizičkom, duhovnom i kulturnom. Tisuće radnika i dvojica izuzetnih biskupa iz hrvatskih krajeva utkali su svoju vjeru i predanost u projekt koji i danas oblikuje globalne pomorske tokove.
Autor: CroExpress Datum objave: 14.04.2025.
