Autor: Hina/CroExpress

Na današnjem predstavljanju redovitog ‘EU11 Regular Econimic Report’, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster je istaknula da je vidljivo da Hrvatska polako izlazi iz krize.

‘Imamo već neke prve inicijalne pozitivne rezultate u prvom kvartalu ove godine, vidimo i dalje rast izvoza i to u nekim granama u kojima nismo vidjeli rast prethodnih godina. Vidimo i da se inicijalni, vrlo mali rast, uspio odraziti i na situaciju i na tržištu rada i već s lipnjem vidimo pad nezaposlenosti na godišnjoj razini, što nismo vidjeli unazad nekoliko godina. Dakle, ima nekih pozitivnim elemenata koji daju nadu da će se situacija dodatno popraviti do kraja godine i taj rast prenijeti u 2015. godinu’, izjavila je Mađarević Šujster.

Međutim, dodaje, Svjetska banka ipak za ovu godinu prognozira nastavak recesijskih kretanja, iako puno manjih nego prethodnih godina. Istodobno prognoza za preostalih deset ‘novih’ članica EU iznosi 2,6 posto, što predstavlja gotovo udvostručeni gospodarski rast u odnosu na 1,4 posto iz 2013. godine.

Uzrok pada – fiskalna konsolidacija


U Svjetskoj banci naime ovogodišnju prognozu uglavnom temelje na učincima nastavka fiskalne konsolidacije, koji će kratkoročno negativno utjecali na stopu rasta, ali dugoročno bi to trebala biti prilika za rast hrvatskog gospodarstva.

‘Pad očekujemo zbog toga što Vlada treba nastaviti raditi na fiskalnoj konsolidaciji i dostizanju ciljeva iz procedure prekomjernog deficita, što će imati svoj vrlo pozitivan aspekt – s jedne strane će smanjiti hrvatske ranjivosti, a s druge strane će dati sigurnost investitorima da će makroekonomska stabilnost biti održana. Vidimo isto tako veliku priliku za Hrvatsku u činjenici da će se ispunjavanjem posebnih preporuka Europskog vijeća nastaviti rad na strukturnim reformama, što isto tako može dati pozitivan doprinos rastu u slijedećim godinama’, naglasila je Mađarević Šujster.

Pritom je kazala da prostora za fiskalnu konsolidaciju ima i na rashodnoj i na prihodnoj strani proračuna. Na rashodnoj strani to je prije svega ukupni trošak javne uprave koji je, drže u Svjetskoj banci, komparativno veći u odnosu na zemlje članice koje su u EU ušle 2004., a koje su ujedno i hrvatski konkurenti na europskom tržištu. Prostora ima i u području izdataka za zdravstvo koji su također komparativno veći u odnosu na te zemlje, te u području subvencija.

‘To su područja gdje u stvari Hrvatska relativno više alocira sredstava, uz nedovoljno veću kvalitetu usluge koju ti sektori pružaju’, kaže Mađarević Šujster.

RH treba moderan porez na imovinu


Na prihodovnoj strani, pak, prostor postoji u području direktnih poreza gdje, prema njenim riječima, Hrvatska relativno malo prikuplja prihoda.

‘U tom su području i preporuke Europskog vijeća da se radi na uvođenju jednog modernog poreza na imovinu, uz redefiniranje sadašnjih fragmentiranih poreza i nameta koje naplaćuju što lokalna što nacionalna država. S druge strane, prostor postoji i u smanjenju izuzeća od plaćanja direktnih poreza, porezna na dobit ili dohodak, kako bi se u stvari ta efektivna stopa i povećala’, kazala je Mađarević Šujster te dodala da prostora u području indirektnih poreza nema jer su oni već sada prilično visoki u Hrvatskoj.

Rast od 2015. godine


Iako u Svjetskoj banci i dalje za Hrvatsku, kao jedinu od promatranih 11 članica EU u 2014. očekuju negativnu stopu rasta, Mađarević Šujster je istaknula da se ‘trendovi poboljšavaju i nadamo se da će se ove prilike iskoristiti, kao i EU fondovi, koji također mogu dati veći doprinos rastu. Taj proces fiskalne konsolidacije bi ipak trebao nažalost još uvijek vući tu stopu u negativan teritorij, što ne znači da 2015. nećemo imati Hrvatsku u rastu. Naše procjene su da u 2015. godini Hrvatska ostvaruje rast, i to prilično visok, preko 1 posto’.

Na novinarski upit da li su blaga pozitivna kretanja u prvom tromjesečju ove godine rezultat poboljšanja u okruženju, odnosno oporavku ostalih europskih gospodarstava, ili pak nastojanja hrvatske Vlade, Mađarević Šujster je odgovorila da su oba elementa važna te ‘jedan bez drugog ne funkcioniraju’.

‘Vidjeli smo da su se prethodnih godina ta poboljšana vanjska potražnja i rast u EU dešavali, ali Hrvatska ih nije uspjela iskoristiti. Ali, kombinacijom domaćih politika i tog oporavka vanjske potražnje vidimo ipak inicijalne znakove oporavka’, zaključila je.

Datum objave: 11.07.2014.