Zastupnica Lijeve stranke Sabine Zimmermann smatra kako brojevi govore “jasnim jezikom, što je starija dob za odlazak u mirovinu manje će je ljudi doživjeti”.
Iako 17 posto stanovništva umre, ranije starosna granica za odlazak u mirovinu u Njemačkoj je 67 godina. Zbog korone su, unatoč tome, sve glasniji oni koji traže da se granica pomakne na 69 godina. Od 2012. godine u Njemačkoj je starosna granica za odlazak u mirovinu podignuta sa 65 na 67 godina. Postupno povećanje starosne granice za na 67 godina, prema trenutnim podacima, znači da sve više ljudi umre prije nego što ode u mirovinu.
U Njemačkoj u 2019. godini od 17 posto svih preminulih nije navršilo 67 godina, 14,4 posto nije doživjelo ni 65. godinu. Ovo proizlazi iz odgovora saveznog Ministarstva unutarnjih poslova na zahtijev poslaničke stranke Ljevice, prenosi Neue Osnabrücker Zeitung.
Ako se ta granica poveća na 69 godina, logično je da čak i više ljudi ne bi dostiglo starosnu granicu za odlazak u penziju. U 2019. godini 19,8 posto svih preminulih bilo je mlađe od 69 godina, odnosno skoro svaki peti, piše Deutsche Welle.
Zastupnica Lijeve stranke Sabine Zimmermann smatra kako brojevi govore “jasnim jezikom, što je starija dob za odlazak u mirovinu manje će je ljudi doživjeti”.
Potpredsjednik Instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH) Oliver Holtemöller otkrio je kako Njemačka ima sve manje stanovništva koje je starije. Smatra kako će se u budućnosti razlika između broja mladih koji dolaze na tržište rada i starih koji ga napuštaju biti oko 400.000 ljudi manje na godišnjem nivou.
Njemačka centralna banka, Bundesbank, se izjasnila također za povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu. Do sada neprekidno rastući očekivani životni vijek podrazumijeva sve duže trajanje isplate mirovina dok vrijeme uplaćivanja doprinosa ostaju konstantni. Zato je logično povećanje starosne granice sa sadašnjih 67 na 69 godina , glasi obrazloženje Bundesbanke.
Autor: CroExpress Datum objave: 11.05.2021.
