Stockholm još mora formalno zatražiti pomoć, kako bi se finski i norveški medicinari uključili u borbu protiv zaraze.
Švedska se suočava s velikim porastom broja oboljelih od koronavirusa, a zbog nedostatnih medicinskih kapaciteta pomoć su ponudile susjedne države Finska i Norveška.
Stockholm još mora formalno zatražiti pomoć, kako bi se finski i norveški medicinari uključili u borbu protiv zaraze. Zdravstvene vlasti u švedskom glavnom gradu dosad su angažirale sve raspoložive liječnike, ali i vojne snage, kako bi se izborili s epidemijom, prenosi Jutarnji list.
– Još nismo primili službeni zahtjev za pomoć, no vidimo kakva je situacija u švedskim bolnicama te smo spremni “uskočiti” – rekla je glavna tajnica finskog ministarstva za socijalnu skrb i zdravstvo Kirsi Varhila.
Njezina norveška kolegica Maria Jahrmann Bjerke novinarima je, pak, rekla kako nordijske zemlje imaju sporazum o međusobnoj medicinskoj pomoći.
– Ako Švedska zatraži pomoć, ispunit ćemo taj zahtjev – izjavila je.
Mnoštvo umrlih
Švedska je tijekom prvog i drugog vala koronavirusa imala značajno veći broj zaraženih nego susjedne Norveška i Finska. Neki to pripisuju ‘preliberalnom’ modelu borbe protiv pandemije, koji nije uključivao gotovo nikakve značajnije restriktivne epidemiološke mjere u usporedbi s tvrdim lockdownima kakvi su uvođeni diljem ostatka Europe.
Švedska je dosad zabilježila oko 1.400 umrlih od covida-19 samo tijekom prosinca. U Norveškoj je u istom razdoblju preminulo 100, a u Finskoj 80 osoba.
Stockholmska regija izvijestila je kako se tamošnje bolnice suočavaju s vrlo velikim problemima, piše Jutarnji, jer je 99 posto kreveta na odjelima intenzivne njege puno, a zdravstveni sindikati upozoravaju da velik broj zdravstvenih djelatnika otkazuje svoje radne ugovore zbog rasta zaraze, hospitalizacija i smrtnih slučajeva.
Tako je samo na području metropole otkaz od početka pandemije dalo oko 3.600 radnika u zdravstvu. Fluktuacije u osoblju uobičajene su, no švedski mediji upozoravaju kako je to 900 otkaza više nego u istom razdoblju lani.
Ipak, čini se kako Švedska još uvijek ne namjerava tražiti pomoć susjeda. Kako je rekla direktorica za pripravnost švedskog Nacionalnog odbora za zdravlje i blagostanje Johanna Sandwall, situacija u zdravstvu jest teška i zahtjevna, ali zemlja se još uvijek može izboriti s time sama.
Njezina kolegica, viša savjetnica Irene Nilsson Carlsson, poručila je kako su zabrinuti zbog situacije, no istaknula je da stvari neće izmaći kontroli.
Šveđani podržavaju liberalne mjere
– Velik je pritisak na jedinice intenzivne njege, ali ovo nije akutna kriza, možemo proširiti svoje kapacitete – rekla je za Financial Times.
Ključni čovjek stockholmske regije za zdravstvo Bjorn Eriksson rekao je ovog tjedna kako regija ima još samo jedan raspoloživ krevet u jedinicama za intenzivno liječenje.
– To ne može biti cijena našeg ponašanja, odlazaka na piće nakon posla, božićnog šopinga ili međusobnih druženja, jer posljedice takvog ponašanja su strašne – istaknuo je.
Švedska je u međuvremenu pooštrila svoje preporuke na nacionalnoj i lokalnoj razini, no još uvijek nije donijela jasne propise, što je strategija koja nailazi na odobravanje većine stanovništva. Ipak, vlada lijevog centra radi na pandemijskom zakonu koji bi bio okvir za moguće zatvaranje trgovina i javnog prijevoza, no vjeruje se da on neće stupiti na snagu prije proljeća, zaključuje ugledni FT.
Autor: CroExpress Datum objave: 14.12.2020.
