Autor: CroExpress
Bogato ilustrirani vodič na engleskom i ‘lokalnom bosanskom’ Hercegovačko-neretvanske županije koji je izdala Turistička zajednica te županije, vjerujemo, imao je ambiciju prikazati bogati povijesno-zemljopisni i turistički potencijal, a među onima koji su ga uzeli u ruke izazvao je oštra reagiranja, piše Večernji list BiH.
Ukratko – nepismen, površan, pristran, a u pojedinim dijelovima zlonamjeran – tako bi ga se moglo ocijeniti.
Na desecima stranica su netočne, zanemarene ili pak nacionalno obojene pojedinosti. Najveća od svih provokacija je objava zemljovida BiH na 26. stranici na kojem, umjesto Širokog Brijega, piše Lištica, što je prijeratni naziv koji je promijenjen prije 27 godina.
Da su tekstovi nepismeni i nelektorirani, može se vidjeti već na 13. stranici u uvodnim napomenama gdje su pridjevi ‘hrvatski’ i ‘bosanski jezik’ napisani velikim početnim slovima, upozorava Večernji list.
Vrlo prijeporne su i ‘činjenice’ po kojima je BiH poznata po Olimpijskim igrama, prvacima zemlje u sjedećoj odbojci…, a da, primjerice, nije spomenut upravo nesretni rat koji je bio tema i brojnih hollywoodskih ostvarenja ili pak Međugorje.
Na stranici broj 28., nakon kraćega opisivanja povijesti, zaključuje se kako se ‘država Bosna’ zaokružila u sadašnjim granicama 1995., što je, blago rečeno, prijeporna konstrukcija.
Oni koje je zanimalo koliko je Mostar udaljen od Dubrovnika ili Banje Luke, također su ostali zbunjeni.
Prema autorima, do Banje Luke je iz središta Hercegovine potrebno 232.009 kilometara?!
Željnima atrakcije u Turističkom vodiču ponuđen je posjet ‘Muzeju žrtava ratnih zločina i genocida 1992. – 1995.’ koji, inače, vrlo jednostrano opisuje posljednji rat predstavljajući HVO i Hrvate doslovno kao naciste iz vremena II. svjetskog rata i tadašnjih zločinačkih režima.
U opisu znamenitosti Mostara, koji počinje od 38. stranice, navode se brojni objekti u Starom gradu te Stari most, ali, primjerice, i Franjevački samostan čiji opis počinje ‘najvažnijim detaljima’: ‘U Mostaru, Osmanlije su pomogle izgradnju katoličke crkve 1866…’.
U mnogim nazivima izostavljen je pridjev ‘hrvatski’, poput ‘Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače’ ili ‘Hrvatsko narodno kazalište’.
Za Međugorje su navedeni podaci o posjetima do 2001. bez ikakvih aktualnosti vezanih uz to hodočasničko mjesto.
… I to je samo dio sramote iz Turističkog vodiča.
Datum objave: 31.08.2018.
