Najpoznatija crkva u Hrvatskoj posvećena Srcu Isusovu, ona u Zagrebu, izgrađena je početkom 20. stoljeća.
Nakon Isusovog ukazanja svetoj Margareti Alacoque u tijelovskoj osmini 1675. godine u Paray-le-Monial u liturgiju Crkve uvedena je pobožnost svetkovine koju danas slavimo, svetkovina Presvetog Srca Isusova.
Spasitelj je od nje, po Margaretinom svjedočanstvu, uporno tražio da svi ljudi javnim molitvama i pobožnostima štuju njegovo Presveto Srce, ranjeno ljubavlju prema ljudima, i pružaju zadovoljštinu za uvrede koje mu se nanose. Preko svetice je stoga zatražio da se uvede poseban blagdan u Crkvi, u čast njegova Presvetog Srca i to na prvi petak nakon tijelovske osmine.
Na molbu poljskih biskupa papa Klement XIII. je 6. veljače 1765. godine dopustio liturgijski blagdan s časoslovom i Misom u čast Presvetog Srca Isusova. Pobožnost prema Presvetom Srcu procvala je među klerom i kršćanskim narodom i proširila se po gotovo svim kontinentima. Nakon što se blagdan Srca Isusova brzo proširio po mnogim biskupijama svijeta, a uvidjevši velike duhovne koristi od njegovog slavljenja, papa Pio IX. 1856. godine posebnim je dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj crkvi, navodi se na stranici Župe Preslavnog imena Marijina.
U Hrvatskoj je najpoznatija crkva posvećena Srcu Isusovu, ona u Zagrebu, izgrađena je početkom 20. stoljeća. Svečano je blagoslovljena 15. prosinca 1902. godine, a 1977. osnovana je župa Srca Isusova, te je tako bazilika postala župnom crkvom koju vjernici rado pohađaju. Danas se tamo nalazi i grob bl. Ivana Merza.
Autor: CroExpress Datum objave: 11.06.2021.