Planom za 2019. trebalo je razminirati i napraviti izvide na površini od 54,8 kilometara četvornih, no napravilo se na 45,8 kilometara četvornih.
Hrvatski sabor raspravio je izvješće o provedbi plana protuminskog djelovanja za 2019., SDP je najavio da će ga podržati uz određene ograde, a dio oporbe zatražio je da se Srbiji naplati ratna šteta, što su vladajući nazvali politikantstvom.
Izvješće o provedbi plana protuminskog djelovanja za 2019., kojim su saborski zastupnici navečer zaključili raspravu, pokazuje da taj plan nije u cijelosti ispunjen.
Razlog je značajno smanjenje broja pirotehničara jer ih je 20-ak krajem 2018. i početkom 2019. otišlo u mirovinu, te nemogućnost korištenja strojeva za razminiranje na planiranim objektima.
Razminiranje neće biti dovršeno do 2026.
Franko Vidović iz Kluba zastupnika SDP-a rekao je da je Hrvatska sada došla na oko 300 četvornih kilometara minski sumnjivog područja pa nije nerealno očekivati da će posao čišćenja biti dovršen do 2026. na što se Hrvatska obvezala međunarodnom konvencijom.
Upozorio je, međutim, da je čišćenje 50 četvornih kilometara težak posao, ali i da pripajanje Centra za razminiranje sustavu Civilne zaštite ugrožava ispunjenje konvencije i povlačenje sredstava iz europskih fondova u čemu je Centar bio uspješan.
Napomenuo je da će se rezultati te reorganizacije vidjeti tek u izvješću za 2020.
Marijana Puljak iz Kluba zastupnika Centra i GLAS-a upitala je je li neispunjenje plana razminiranja posljedica promjene ustroja, dok je Rada Borić iz Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka upozorila da se Hrvatska obvezala da će smanjivati minsko područje za 50 kilometara godišnje, ali da matematika kaže da će do 2026. ostati dovoljno veliki broj kilometara.
Zastupnici tri oporbena kluba zastupnika zatražili su od vladajućih da posao razminiranja mina naplate Srbiji “koja je posijala sjeme zla”.
Željko Sačić iz Kluba Hrvatskih suverenista zatražio je da se Srbiju obveže da plati reparaciju, dok je Miro Bulj iz Mosta rekao da Srbija “ono što je usijala mora i platiti” te je pozvao državu da iskoristi dobre odnose s Aleksandrom Vučićem i riješi to pitanje.
Miroslav Škoro iz Domovinskog pokreta upitao je otkud hrabrost da se u istom danu zakaže rasprava na saborskom odboru i u Saboru.
Odgovorio im je Josip Đakić, u ime Kluba zastupnika HDZ-a, prozvavši ih za politikantstvo jer su, kazao je, prilikom posjete srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj samo dvije teme bile aktualne, a to su nestale osobe i ratna šteta, a došli su do toga da je Hrvatska Srbiji ugradila pet posebnih mjerila koja mora u pregovorima s EU.
Bulj je pak ustvrdio da je Vučić došao u Hrvatsku provoditi velikosrpsku politiku i da ništa drugo nije ostalo “osim toga što je srbovao i propagirao velikosrpsku politiku u Hrvatskoj”.
Minski problem u osam županija
Državni tajnik Žarko Katić koji je dao izvješće rekao je da minski problem postoji u još osam županija, a predviđeno je da se problem mina do kraja godine riješi u Zadarskoj županiji.
Planom za 2019. trebalo je razminirati i napraviti izvide na površini od 54,8 kilometara četvornih, no napravilo se na 45,8 kilometara četvornih.
Međutim, već u drugoj polovici 2019. provedena je učinkovitija reorganizacija načina rada Hrvatskog centra za razminiranje što je lani rezultiralo smanjenjem minski sumnjivog područja za više od 60 četvornih kilometara, a što je najviše do sada, poručuju iz Ravnateljstva civilne zaštite.
Od planiranih 401 milijun kuna, potrošeno je 99, 6 posto sredstava. Nastavljen je uspješan trend povlačenja sredstava za razminiranje iz fondova EU pa su ona u 2019. iznosila gotovo 39 posto ukupno osiguranih financijskih sredstava.
U 2019. dogodila su se dva minska incidenta, srećom, bez smrtnih posljedica.
Od 1996. u minskim incidentima i nesrećama stradalo je 597 osoba, od kojih su smrtno stradale 203 osobe, a u istom je razdoblju stradao 131 pirotehničar, od kojih 38 smrtno.
Autor: CroExpress Datum objave: 18.02.2021.
