Autor: CroExpress
Model naše brodogradnje je neodrživ, neučinkovit, nelikvidan i ukratko rečeno nekonkurentan, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na poslovnom skupu Hrvatskih izvoznika ‘Ekonomske politike Republike Hrvatske i očekivanja za 2019. godinu’.
‘Njemačka je izgubila radna mjesta u brodogradnji i prebacili su se na proizvodnju specijaliziranih brodova, konstrukcija, platformi i vjetroelektrana. To trebamo i mi činiti. Ne trebamo ugasiti brodogradnju, no moraju se naći kvalitetni partneri i održiv program restrukturiranja. Netko treba odgovarati za ugovaranje 17 brodova za koje je znao da će na njima gubiti novac, kao i za ukupnih 1,7 milijardi kuna gubitka’, ocijenio je Burilović na poslovnom skupu udruge Hrvatski izvoznici na temu ekonomskih politika Republike Hrvatske i očekivanja za 2019. godinu.
‘Suficit proračuna ove godine pojest će jamstva brodogradilištima, no nije važno samo da radimo na poreznim reformama nego se trebamo baviti i reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava. Tek to će stvoriti mogućnosti za stabilniji makroekonomski razvoj’, ističe Burilović.
Na skupu je ministar financija Zdravko Marić, govoreći o proračunu za iduću godinu, istaknuo kako očekuje da će proračun omogućiti planirani rast BDP-a od 2,8 i 2,9 posto u iduće dvije godine. ‘I dalje iz proračuna plaćamo devet milijardi kuna kamata. Moramo se upitati možemo li izbalansirati trend smanjivanja duga. Ključni naglasak u idućoj godini bit će na reformama prihoda i rashoda kojima želimo ojačati potencijal gospodarstva. Nastavit ćemo cjelovitu reformu poreznog sustava kako bi se stvorio stabilniji i jednostavniji porezni sustav koji će pružiti veću sigurnost za porezne obveznike. Da nema Uljanika, rebalans ove godine bio bi isti kao i lani, prihodi su nam veći, a rashodi pod kontrolom, i završili bismo drugu godinu za redom u plusu’, zaključio je Marić.
Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, istaknuo je kako gospodarstvenici žele razgovarati o investicijama, poziciji prerađivačke industrije u proračunu i svim problemima s time. ‘Dobro je što Vlada dobro posljednjih godina kontrolira proračun, no voljeli bismo da se bolje koriste sredstva iz Europskih fondova koja su podbacila, i da proračun ne mora planirati novac za Uljanik koji je većinski privatizirana tvrtka. Rast od 6,6 posto investicija u idućoj godini je ambiciozan i bilo bi dobro da se i te investicije događaju u prerađivačkoj industriji. Od 1993. do 2017. godine 87 posto svih investicija bile su usmjerene u kupovanje tržišta i stjecanje monopola. Trebamo razgovarati o reindustrijalizaciji jer bez proizvoda za izvoz teško možemo ostvarivati ozbiljniji rast i doseći razine iznad tri posto rasta BDP-a’, ističe Bago.
‘Ono što nam slijedi je priprema za ulazak u europski tečajni mehanizam i nakon toga uvođenje eura,’ najavila je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke. ‘Ti procesi imaju koristi za sve poduzetnike, a ne samo izvoznike. Koristi prevladavaju uvođenjem eura naspram onoga što se gubi. Mnogi troškovi nestaju ulaskom u eurozonu’, zaključila je Sandra Švaljek.
Savjetnik predsjednice za gospodarstvo Marko Primorac rekao je da stručnjaci najavljuju da će nova kriza doći kroz dvije ili tri godine i bit će teža nego ova prije. ‘Ekonomija se događa u ciklusima, no jednako tako je ovisna o pojedincima i proizvodima koji utječu na kretanje na tržištu. Moramo iskoristiti vrijeme za pripremu i imati strategiju za sljedeću krizu’, ocijenio je Primorac.
‘Sve je veći pritisak na građane i tvrtke,’ ističe Branko Grčić, predsjednik saborskog Odbora za turizam. ‘Dodatnim mjerama moglo se ići na istinsko rasterećenje plaća kojem bi to svaki radnik osjetio na džepu. Najavljenim mjerama ne ide se na ruku srednjim i srednje višim plaćama, nego visokim i menadžerskim plaćama. Nerealizirana sredstva iz EU fondova dosežu nam nekoliko postotaka proračuna i tu leži potencijal između dva i nešto posto i četiri posto gospodarskog rasta. Taj novac je tu i moramo ga iskoristiti’, smatra Grčić.
Datum objave: 21.11.2018.
