I Hrvatska želi, po uzoru na druge europske zemlje, registar stanovništva.
U saborskoj raspravi vezanoj uz prijedloge Strategije razvitka službene statistike i programa statističkih aktivnosti istaknuta je u srijedu potreba uvođenja registra stanovništva po uzoru na druge europske zemlje kako bi se moglo primjerenije pratiti kretanje stanovništva.
U Saboru se objedinjeno raspravljalo o Prijedlogu strategije razvitka službene statistike RH od 2021. do 2030. te Prijedlogu programa statističkih aktivnosti RH od 2021. do 2027.
Vesna Vučemilović (klub Hrvatskih suverenista) najavila je potporu tim dokumentima te upozorila na nesrazmjer podataka budući da Hrvatska ima nešto više od 3,8 milijuna stanovnika, 3,6 milijuna birača i 4 milijuna zdravstvenih osiguranika. Po njezinim riječima potrebno je ustrojiti registre stanovnika, umirovljenika, zaposlenih, korisnika zdravstvene zaštite, jer su “odstupanja prevelika i ništa se s ničim ne poklapa”. Također je potreban i registar stambenih jedinica kako bi se uveo porez ne nekretnine čije uvođenje smatra nužnim i neizbježnim.
Ivana Posavec Krivec (klub Socijaldemokrata) istaknula je kako je statistika važna u domaćim i međunarodnim razmjerima radi usporedbe s drugim zemljama. Naglasila je kako je popis stanovništva najveće statističko istraživanje i jedna od temeljnih dokumenata svake države na temelju kojih se donose planovi i programi. Stoga je upitala mogu li se dobiveni podaci koristiti za kreiranje politika i u znanstvenim istraživanjima. Podsjetila je kako Hrvatska prema popisu stanovništva u odnosu na 2011. ima 400.000 manje stanovnika, odnosno gotovo 10 posto manje. Napomenula je kako većina zemalja ima registar stanovništva, a Hrvatska još ne, pa se zalaže za njegovo uvođenje, jer je nužan za upravljanje resursima i ciljano usmjeravanje planova i programa i upravljanja zemljom.
Marijana Puljak (klub Centar-Glas) upozorila je kako statistika pokazuje da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja Europske unije, siromašnija je samo Bugarska kao i da je u Hrvatskoj kupovna moć na razini 56 posto one u u Njemačkoj. Također, istaknula je da je Hrvatska vodeća u svijetu po smrtnosti od covida na tjednoj razini te da je u proteklih 10 godina izgubila 9,25 posto stanovništva.
“Stoga je statistika važna radi usporedbe s drugim zemljama osobito u vrijeme pandemije koronavirusa”, istaknula je Puljak. Naglasila je i kako je važno ispravno tumačiti podatke kako bi se donijele učinkovite odluke.
Peović: Predloženo ne detektira problem
Katarina Peović (klub HSS- Radnička fronta) najavila je kako će biti protiv predloženih prijedloga dokumenata ustvrdivši je kako je strategija prepuna floskula i prepisan zakon što je loše jer ne detektira probleme. Potreban nam je registar stanovništva koji bi dao uvid u njegovu strukturu kao i registar zgrada i stanova uz ažuriranje svake godine, dodala je.
Sandra Benčić (klub Zeleno-lijevog bloka) ocijenila je kako predložena strategija djeluje staromodno i kao iz nekog drugog vremena te da dokumenti nemaju kvalitativnih nego samo kvantitativnih podataka. Nemamo podataka o distribuciji dohotka i kako je pandemija koronavirusa utjecala na njih. Također drži kako je potrebno uvesti registar stanova i zgrada.
Josip Begonja (klub HDZ-a) najavio je potporu predloženim dokumentima kojima se definiraju prioriteti i smjernice razvoja statističkog sustava i njegov doprinos razvoju zemlje u cjelini.
Autor: CroExpress/Hina Datum objave: 23.02.2022.
