Njemačka, lider europskog gospodarstva, ulazi u 2025. godinu s reformama koje donose značajne promjene poreznog sustava i minimalne plaće.
Ove mjere osmišljene su kako bi se prilagodile izazovima modernog doba, no mišljenja ekonomskih stručnjaka i javnosti podijeljena su.
Porezne promjene: Pomoć srednjoj klasi ili novi teret?
Od početka 2025. godine, neoporezivi dio dohotka povećava se na 12.084 eura godišnje, čime se olakšava život radnicima s nižim i srednjim primanjima. No, istovremeno se povećavaju doprinosi za osiguranje za njegu, što predstavlja financijski izazov za mnoge obitelji.
Dok će radnici s nižim bruto primanjima osjetiti blago povećanje neto plaća, oni s višim prihodima suočavaju se s dodatnim opterećenjem. Na primjer, zaposleni s bruto plaćom iznad 8.500 eura mjesečno doživjet će značajno smanjenje neto primanja. Stručnjaci upozoravaju da ovakva progresivna porezna opterećenja mogu potaknuti frustracije među visoko obrazovanim kadrovima, čija su znanja ključna za razvoj njemačkog gospodarstva.
Minimalna plaća: Kamen spoticanja za poslodavce?
Povećanje minimalne plaće na 12,82 eura po satu trebalo bi podići životni standard radnika s nižim primanjima. No, poslodavci u sektorima poput ugostiteljstva i maloprodaje, gdje su Hrvati često zaposleni, upozoravaju na moguće posljedice. Povećanje troškova poslovanja može rezultirati smanjenjem broja radnih mjesta, a dio ekonomista predviđa i rast cijena osnovnih proizvoda.
Hrvatski radnici, koji u Njemačkoj često rade u niskoplaćenim sektorima, mogli bi osjetiti nesigurnost na tržištu rada. Iako povećanje minimalne plaće kratkoročno donosi koristi, dugoročne posljedice mogle bi se odraziti na stabilnost zaposlenja.
Utjecaj na hrvatsku zajednicu
S obzirom na brojnu hrvatsku zajednicu u Njemačkoj, ove promjene donose mješovite učinke. Radnici u sektorima poput građevinarstva, logistike i ugostiteljstva imat će koristi od većih minimalnih primanja. S druge strane, oni zaposleni na ugovorima na određeno vrijeme ili u manjim tvrtkama suočit će se s povećanom nesigurnošću.
Za hrvatske obitelji, povećanje neoporezivog dijela dohotka i dječjih dodataka može olakšati svakodnevne troškove, no rast socijalnih doprinosa zahtijevat će prilagodbu obiteljskih budžeta. Informiranost i prilagodba ključni su kako bi hrvatska zajednica mogla maksimalno iskoristiti prednosti ovih reformi, a minimizirati moguće negativne posljedice.
Zaključak: Izazovi i prilike u 2025. godini
Njemačke ekonomske reforme u 2025. godini predstavljaju značajan korak prema prilagodbi promjenama u globalnom gospodarstvu. Dok su namjere zakonodavaca usmjerene na poboljšanje životnog standarda, njihova uspješnost ovisi o reakcijama poslodavaca, radnika i tržišta rada.
Hrvatska zajednica u Njemačkoj suočava se s prilagodbom na nove uvjete. Uz pravilno planiranje i strateški pristup, ove promjene mogu se pretvoriti u priliku za dugoročno jačanje njihovog položaja u Njemačkoj, unatoč izazovima koje nose.
Autor: CroExpress Datum objave: 09.01.2025.
