Drago Jukić, mladi sociolog iz Splita, na svom blogu “Projekt Njemačka” redovito piše korisne tekstove za pomoć onima koji se pokušavaju snaći u tuđini. Ovdje donosimo njegov tekst na temu – mirovina u Njemačkoj.
Znaš li kolika je mirovina u Njemačkoj? Imam 2 pretpostavke za tebe: ili se nalaziš u svojoj domovini i znatiželjan si da saznaš koliko je minimalno potrebno biti u Njemačkoj da si osiguraš budućnost, ili si već u Njemačkoj i zanima te koliko još trebaš raditi da bi bio siguran da si svoju mirovinu zaradio. #ostaniznatiželjan jer u nastavku donosim odgovor na tvoje pitanje.
Kako doći do njemačke mirovine?
Njemačka mirovina, kao mirovina bilo gdje u svijetu, dobiva se na osnovu radnog staža i primanja koja ste u nju uplaćivali. Prema pravilu u Njemačkoj, svaka osoba kao radnik uključena je u zakonski obvezno mirovinsko osiguranje. Mirovinsko osiguranje pokriva nas na 3 različite osnove: služi za osiguravanje financijskih sredstava za životnu dob kada više ne primamo dohodak od rada.
Služi nam kao financijska potpora u razdobljima smanjenih primanja tijekom našeg radnog vijeka (na primjer kada smo zbog invaliditeta trajno ili djelomično nesposobni za rad). Mirovinsko osiguranje nudi i kompleksnu obiteljsku mirovinu koju nasljeđuju članovi obitelji, kao što su udovice, udovci te siročad preminulih osiguranika.
Da bi se primala redovna mirovina u Njemačkoj, potrebno je navršiti 65 godina ako ste rođeni prije 1946. godine ili ako ste rođeni nakon 1946. granica se postepeno povećava na 67. godinu. Osobe rođene nakon 1964. godine mogu tako računati da uvjete za redovnu mirovinu u Njemačkoj imaju sa 67 godina. Ako vas zanima kada ćete moći ići u starosnu mirovinu prema redovnim pravilima i propisima, poslužite se ovim KALKULATOROM koji će vam jednostavno dati odgovor na ovo pitanje.
Koliko je godina potrebno za mirovinu u Njemačkoj?
Prema pravilima u Njemačkoj, za primanje mirovine potrebno je minimalno 5 godina radnog staža. To vrijedi samo za državljane iz ne EU zemalja. Sve osobe koje su uplaćivale u Europskoj uniji, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj, mogu svoju mirovinu pridružiti Njemačkoj, pa ne moraju ispuniti 5 godina.
Uvjet za to je da ste u drugoj zemlji minimalno 1 godinu uplaćivali doprinose za mirovinu. Za takvo nešto treba vam dokument PD U1, a takav dokument u slučaju rada u Republici Hrvatskoj daje vam HZZ, na adresi Radnička cesta 1, 10 000 Zagreb, a na njihovoj web stranici možete zatražiti izdavanje U1 obrasca ovdje.
Čarobnih 5 godina
Želim se malo zadržati na ovome podatku, budući da znam jako velik broj ljudi iz jugoistočne Europe koji dolaze raditi u Njemačku upravo iz ovog razloga. 5 godina radnog staža u Njemačkoj nužan je uvjet za mirovinu, ali to ne znači da ćete imati astronomske cifre od 300-400 €. Uzmite u obzir da postoje različiti faktori koji utječu na visinu mirovine.
Prvi i osnovni faktor mirovine jest koliko novca ste uplatili u mirovinski sustav. O tome koliko nam novca ide na mirovinsko osiguranje i ostala davanja već sam pisao kad sam se spominjao temu porezna davanja.
Još jedna stvar koja je bitna, jest ta kada želite otići u mirovinu. Ako želite u prijevremenu mirovinu, tada imate odbitke koji vam se računaju od osnovice mirovine.
Može li svatko u Njemačkoj imati dobru mirovinu?
Dobra mirovina subjektivan je pojam na koji ne mogu dati baš direktan odgovor iz 2 razloga: ne znam što tko smatra dobrom mirovinom i ne znam koliko će inflacija utjecati na kupovnu moć umirovljenika za 40 godina. Ono što mogu u ovom trenutku odgovoriti jest da postoje načini da saznate koliku mirovinu ćete imati i koliko vi smatrate da je dovoljno.
Najjednostavniji način jest taj da ćete nakon što postignete minimalne uvjete za mirovinu (5 godina) na vašu adresu svake godine dobivati Renteninformation.
Taj dokument objasnit će nam koliko je osoba do sada uplatila novaca u mirovinsko osiguranje, koliko dugo radi, trenutak kada mogu zatražiti starosnu mirovinu, visinu mirovine ako bi izgubili sposobnost rada, trenutno stanje mirovine ako bi u ovom trenutku prestali s radom, te koliko bi imali prosječnu mirovinu ako bi nastavili do kraja radnog vijeka uplaćivati iste novce u mirovinsko osiguranje.
U tom dokumentu nalazi se i Entgeltpunkt. Taj broj zapravo je vrijednost godišnjih primanja radnika. Ako radite za prosječnu plaću u toj godini, tada dobivate 1 bod.
Aktueller Rentenwert još je jedan pojam koji mora biti spomenut uz ovaj poviše. To je zapravo vrijednost svakog Entgeltpunkt-a. trenutna vrijednost Aktueller Rentenwert-a za zapadne pokrajine iznosi 34,19 €, dok za istočne iznosi 33,23 €.
Promjene u mirovinama u Njemačkoj možete pratiti na OVOJ stranici.
Uz ova dva pojma, postoje još 2 koja služe za izračun mirovine, a to su Zugangsfaktor i Rentenartfaktor. Zugangsfaktor jest uvijek 1 ako na vrijeme odete u mirovinu, a za svaki mjesec što ranije odete, smanjuje vam se taj faktor za 0,3% (što automatski znači manju mirovinu). Rentenartfaktor vam je 1 ako vi osobno primate mirovinu, a 0,55 ako prima udovica ili udovac (malo više od pola pune mirovine).
Ovakav izračun znači da priče o osobama koje u 5 godina zarade 300 do 400 € mirovine drže vodu jedino ako osoba ima više nego dvostruka primanja od prosjeka.
Ovo je stvar koju sam morao napomenuti budući da sam prije nekoliko dana sjedio sa prijateljem i zajednički smo komentirali njegov Renteninformation, te on koji je preko 10 godina u radnom stažu jest ljut na osobe koje izmišljaju priče o ogromnim njemačkim mirovinama i pune glave ostalima koji se planiraju seliti iz svojih država.
Nemojmo se lagati, 170 € mirovine za 5 godina radnog staža je i bolje nego dobro, ako uzmemo u obzir da je životni standard odakle mi dolazimo mnogo niži od onoga u Njemačkoj, ali bitno je uzeti u obzir da nam 170 € sigurno neće biti dovoljno za život u mirovini, neovisno gdje živjeli.
Koliki je prosjek mirovina u Njemačkoj?
Prema izračunima koje smo u prethodnom dijelu radili, možemo zaključiti da su mirovine osoba u Njemačkoj 45% prosječne bruto plaće. Tu se uzima u obzir da osoba radi 45 godina i da svake godine dobiva po jedan Entgeltpunkt. Prema tim izračunima prosjek bi bio malo manje od 1400 €.
Uzevši u obzir to da u Njemačkoj osobe kasnije ulaze na tržište rada, samim time pada i vrijednost prosječne mirovine zbog manjeg iznosa uplaćivanja u mirovinsko osiguranje. Upravo iz toga razloga Njemačka želi zaštiti osobe koje su cijeli život radile da ne budu na granici siromaštva novim zakonom o uvođenju osnovne mirovine.
Ako vas zanimaju uvjeti za postizanje tih uvjeta, detalje pronađite OVDJE.
Što je još bitno uzeti u obzir prilikom razmišljanja o mirovini?
Budući da sam već naglasio sve što je o mirovini bitno, volio bih ostaviti svoj kratki osvrt na ono što nas u budućnosti čeka. Sve ove informacije koje sam vam predočio možete definirano vidjeti OVDJE, a sada idemo na ono što je bitno uzeti u obzir tijekom razmišljanja o mirovini.
Ja sam osoba rođena 1996. godine i moja generacija ima velike nedoumice oko toga hoće li mirovinski sustav biti dovoljan da bi zadovoljio naše potrebe.
- Prva stvar na koju bi se trebala obratiti pozornost jest da da svake godine dolazi do sve veće i veće inflacije. To znači da nešto što je prije 10 godina vrijedilo 100, danas vrijedi skoro 200€, a za 40 godina ne želim niti razmišljati koliko će vrijediti.
- Druga stvar koja je jako klimava jest koncept “međugeneracijske solidarnosti”. Taj koncept pretpostavlja da mi u ovom trenutku uplaćujemo novce za one koji su u mirovini, a u budućnosti ćemo mi ovisiti o novcu koji radna snaga tada bude uplaćivala. Mislim da ovakav mirovinski sustav neće moći funkcionirati, budući da će biti puno veći broj umirovljenika od broja radnika, te zbog toga imam opravdan strah da moja mirovina koju isplaćuje država neće biti dovoljna za osnovne životne potrebe.
Kako se pripremiti?
Postoje mnogi načini kako sam sebe pripremiti za starije dane, te svako traži svoj način koji njemu najviše odgovara. Postoji još mnogo načina kako se osigurati za budućnost, ali ja o njima ne mogu pričati, jer budućnost je jedan apstraktan pojam, za koji koliko god se spremali, ne možemo biti 100% spremni.
Ja vidim 3 rješenja:
- ulaganje u dionice – za one koji se time znaju igrati, dobra stvar jer ćete novac umjesto na kartici držati na vrijednosnim papirima, pa im inflacija ne šteti
- kupovina nekretnine – nekretninama cijena uvijek pomalo raste, pogotovo kako se svake godine sve urbanizira. U najgorem slučaju ako prodate nekretninu imate taj novac opet kod sebe
- privatno mirovinsko osiguranje – to je jedna vrsta štednje koju možete na kraju izabrati da se plaća na mjesečnoj razini ili odjednom. Mislim da je odlično rješenje za osobe koja planiraju na takav način štedjeti. Bitno je – naravno prije početi uplaćivati
Autor: CroExpress Datum objave: 19.02.2021.