U Bosni i Hercegovini trenutno vlada atmosfera opće nestabilnosti i ratne retorike, što je postalo gotovo stalno obilježje političkog diskursa među članovima izvršne vlasti, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj.
Najnoviji događaji dodatno su pojačali ove napetosti, posebno presuda izrečena Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.
Dodik je u svibnju 2023. potpisao ukaz kojim je stupio na snagu zakon o neprimjenjivanju presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske. Visoki predstavnik Schmidt poništio je te odluke temeljem svojih ovlasti. Kao rezultat, Ustavni sud BiH donio je prvostupanjsku odluku kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja političkih funkcija. Ova presuda izazvala je burne reakcije i dodatno produbila političku krizu u zemlji.
Nakon izricanja presude, Dodik je nastavio s oštrom retorikom usmjerenom protiv državnih institucija, visokog predstavnika, medija i novinara, dodatno produbljujući političku krizu. S druge strane, bošnjački politički lideri, poput člana Predsjedništva Denisa Bećirovića i ministra unutarnjih poslova Rame Isaka, također su zaoštrili svoje poruke, najavljujući mogućnost vraćanja ustava u republičke okvire, što dodatno pojačava napetosti u zemlji.
Predstavnik Hrvata u BiH, Dragan Čović, pokušava zadržati diplomatski stav, ne dajući nikome za pravo, ali istovremeno ne pružajući ni jasnu podršku nijednoj strani. Njegova retorika sugerira pokušaj balansiranja između sukobljenih strana, no pitanje je koliko takav pristup može doprinijeti smirivanju situacije.
Na društvenim mrežama primjetan je zabrinjavajući trend – mnogi građani otvoreno priželjkuju sukobe i nesreće, što ukazuje na to da kolektivno sjećanje na tragedije iz prošlosti nije dovoljno snažno da spriječi ponavljanje povijesti.
Novi ustavni izazovi iz Republike Srpske
Dodatnu zabrinutost izazvala je nedavna odluka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o usvajanju nacrta novog ustava ovog entiteta i Zakona o zaštiti ustavnog poretka RS-a. Za nacrt ustava glasalo je 50 zastupnika, dok ih je osam bilo protiv. Na prijedlog predsjednika NSRS-a, Nenada Stevandića, usvojen je i zaključak o prihvaćanju zahtjeva za arbitražno rješavanje spora, a nacrt ustava stavljen je na javnu raspravu u trajanju od 30 dana.
U nacrtu se navodi da Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje te da se može udružiti u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupom država. Također, predviđa se osnivanje specijalnog tužiteljstva i suda u RS-u, što vlasti ovog entiteta smatraju učinkovitim načinom zaštite ustavnog poretka.
Ove odluke izazvale su oštre reakcije međunarodne zajednice. Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) poručeno je da usvajanje Zakona o zaštiti ustavnog poretka Republike Srpske predstavlja izravan i smišljen napad na pravni poredak Bosne i Hercegovine. “Jednostranim uspostavljanjem paralelnih pravosudnih institucija pod izravnom kontrolom Narodne skupštine Republike Srpske flagrantno se zanemaruje nadmoć državnog zakonodavstva”, navedeno je iz OHR-a. Slične kritike uputila je i Misija OSCE-a u BiH, ističući da nacrt ustava RS-a direktno krši ustavni poredak BiH i predstavlja opasan pokušaj narušavanja pravnog okvira države, slabljenja institucionalnog integriteta i produbljivanja političkih podjela.
NATO i EUFOR u BiH
Ozbiljnost situacije dodatno je naglašena nedavnim posjetom glavnog tajnika NATO-a Bosni i Hercegovini, koji je pozvao na smirivanje tenzija. Također, snage EUFOR-a povećale su svoje prisustvo u zemlji, što ukazuje na zabrinutost međunarodne zajednice za stabilnost regije.
NATO i EUFOR redovito naglašavaju potrebu za očuvanjem mira i stabilnosti u BiH, ali u isto vrijeme njihova pojačana prisutnost može se tumačiti i kao znak ozbiljne prijetnje daljnjoj destabilizaciji.
Koja je realnost eskalacije?
Analizirajući trenutnu situaciju, teško je donijeti konačan sud o mogućnosti eskalacije sukoba. Iako politička retorika eskalira, vojni kapaciteti u BiH nisu na razini koja bi omogućila ozbiljan sukob.
Ekonomska situacija u BiH ostaje izazovna; iako pojedine regije bilježe napredak, većina zemlje suočava se s problemima poput odlaska mladih, niske stope nataliteta i nefunkcioniranja državnih institucija. Korupcija i kleptokracija među političkim elitama dodatno otežavaju napredak zemlje.
Za ozbiljnu eskalaciju sukoba bila bi potrebna značajna vojna moć i logistička podrška, što trenutno nije prisutno ni kod jedne strane. Država, kojoj i 30 godina nakon rata svakodnevicu kroji strani visoki predstavnik, nema potpun suverenitet. Oružane snage su slabo opremljene, a obje strane ovise o vanjskim faktorima. Republika Srpska gleda prema Moskvi i Beogradu, dok se Sarajevo oslanja na podršku SAD-a, EU-a i Ankare.
Reforma kao ključ rješenja
Unatoč ovim izazovima, postoji nada u obliku građana koji žele mir i stabilnost. Međunarodna zajednica ima ključnu ulogu u smirivanju tenzija i poticanju reformi koje bi osigurale pravednije društvo.
Neophodne su sveobuhvatne reforme, uključujući promjene ustava i uklanjanje korumpiranih političkih elita, kako bi BiH postala funkcionalna država s jednakim mogućnostima za sve građane.
Dodatnu težinu ozbiljnosti situacije dao je i ministar obrane Hrvatske, Ivan Anušić, koji je otvoreno upozorio: „Situacija u BiH je vrlo ozbiljna i moramo je ozbiljno shvatiti. Moramo se pripremati i biti spremni za sve scenarije.“ Njegove riječi snažno su odjeknule u Hrvatskoj i regiji, budući da je trenutno jedini ministar u hrvatskoj Vladi koji otvoreno govori o situaciji u BiH.
Zaključak
Bosna i Hercegovina nalazi se u teškoj političkoj i sigurnosnoj situaciji, obilježenoj pravnim sukobima, institucionalnim blokadama i rastućom retorikom koja prijeti destabilizaciji zemlje. Hoće li se pronaći mirno rješenje ili će kriza eskalirati, ovisi o odgovoru međunarodne zajednice, ali i političkoj volji ključnih aktera unutar zemlje.
Dodatni faktor koji može utjecati na razvoj situacije jest i globalna geopolitička dinamika. Posebno je važno pitanje hoće li Rusija poželjeti potaknuti eskalaciju u BiH kako bi dodatno zakomplicirala položaj međunarodne zajednice, osobito Europske unije, pod čijim je BiH protektoratom. U trenutku kada se EU već suočava s izazovima rata u Ukrajini, energetskom krizom i unutarnjim političkim podjelama, destabilizacija BiH mogla bi postati još jedan alat ruskog političkog utjecaja u regiji.
Stoga, budući razvoj događaja u BiH ne ovisi samo o domaćim političkim faktorima i međunarodnim organizacijama poput EU-a i NATO-a, već i o globalnim geopolitičkim igrama u kojima BiH može postati kolateralna žrtva većih sukoba svjetskih sila. Hoće li prevladati razboritost ili će BiH postati novo žarište, ostaje pitanje na koje će odgovor dati naredni mjeseci.
Autor: CroExpress/Ivan Novokmet Datum objave: 14.03.2025.
