Ernesto Cardenal (1925.), nikaragvanski pjesnik i učenik Thomasa Mertona, 1965. godine zaređen je za svećenika i borio se protiv oligarhija i krvoločnog nikaragvanskog diktatora Anastasija Somoze kroz svoj crkveni rad tako da je uskoro proglašen odmetnikom.
Njegova djela spadaju u sam vrh južnoameričke poezije dvadesetog stoljeća, a bio je nominiran i za Nobelovu nagradu. Razočaran prevrtljivošću dojučerašnjih boraca za slobodu naroda koji su i sami počeli osnivati svojevrsne diktature na tlu Južne Amerike čim su stupili na vlast, povukao se iz javnog djelovanja, iako putuje čitajući svoju poeziju u crkvama uz pratnju glazbe, ne samo u Južnoj Americi, nego i u Europi, tako da je u ljeto 2009. bio u Njemačkoj.
Prvu je od mnogih pjesničkih zbirki Hora cero (Nulti sat), objavio 1956. Njegovo najopsežnije djelo, Cántico Cósmicoiz 2002., epska je sinteza teologije i znanosti, kao i politike. Pjesma Oración por Marilyn Monroe / Molitva za Marylin Monroe, komadić je iz njegove poeme Quetzal, Rođen iz pepela.
Gospode,
primi ovu djevojku cijelom svijetu poznatu po imenu
Marilyn Monroe
iako to nije bilo njezino pravo ime
(ali Ti znaš njezino pravo ime, ime siročeta silovanog
u devetoj godini
i prodavačice koja se pokušala ubiti kad je imala šesnaest)
i koja sada pred Tebe dolazi bez imalo šminke
bez svoga agenta za odnose s javnošću
bez fotografa i bez potpisivanja autograma
osamljena kao astronaut suočen sa svemirskom noći.
Još kao dijete sanjala je kako stoji gola u crkvi
(kako piše u TIME magazinu)
pred mnoštvom koje kleči, glava pognutih do zemlje
i morala je hodati na prstima kako ne bi uznemirila glave.
Ti poznaješ naše snove bolje od psihijatara.
Crkva, kuća, pećina, sve je to sigurnost majčinih njedara ali ima tu još nešto više od toga …
Te glave predstavljaju njene obožavatelje, to je jasno
(gomila glava u tami i zraka probijajuće svjetlosti).
Ali hram nisu studiji 20th Century Foxa.
Hram – od mramora i zlata – hram je njenog tijela
u kojem Sin Čovječji s bičem u ruci
izgoni prodavače 20th Century Foxa
koji su Tvoju kuću molitve pretvorili u razbojničku špilju.
Gospode,
u ovom svijetu onečišćenom grijesima i radioaktivnošću
ti sigurno nećeš biti strog prema njoj koja je samo jedna mala prodavačica.
Ona je poput svih djevojčica sanjala kako će postati filmska zvijezda.
I njen san je postao stvarnost (ali ona koja živi u Technicoloru).
Ona je samo glumila po scenariju koji smo joj dali.
– Scenariju naših osobnih života – a to je bio jedan apsurdni scenarij.
Oprosti joj, Gospode, a oprosti i nama
za naš 20th Century
i ovu kolosalnu super-produkciju u kojoj smo svi sudjelovali.
Ona je gladovala za ljubavlju, a mi smo joj ponudili sredstva za smirenje.
Za njenu tugu, zbog toga što nismo sveti
predložili smo psihoanalizu.
Sjeti se, Gospode, njenog rastućeg straha od kamere
i njenog zazora prema šminkanju – insistirajući na novoj šminki u svakoj sceni –
i kako je njen užas rastao sve veći i kako je sve više kasnila u studije.
Kao svaka prodavačica,
sanjala je kako će biti filmska zvijezda.
I njezin život bio je nestvaran poput sna kojeg psihijatar protumači i pospremi u arhiv.
Njene su romanse bile poljubac sa zatvorenim očima
a kada bi otvorila oči našla bi se pod reflektorima
i onda bi ugasili reflektore!
Skinuli bi zatim oba zida sobe (bila je to filmska scenografija)
u međuvremenu bi režiser odšetao sa notesom u ruci
jer scena je već bila snimljena.
Ili poput plovidbe na jahti, poljupca u Singapuru, plesa u Riju primanja u zdanju vojvode i vojvotkinje od Windsora
viđena u uskoj sobi njenog bijednog apartmana.
Film je završio bez poljupca na kraju.
Našli su je mrtvu u krevetu s rukom na telefonu.
A detektivi nisu znali koga je to htjela nazvati.
Bila je
poput nekog tko je izabrao jedini prijateljski glas
i čuje samo onaj snimljen na kazeti koji kaže: WRONG NUMBER.
Ili poput nekog ranjenog od gangstera koji posiže u grču za isključenim telefonom.
Gospode:
tko god da bio taj koga je željela nazvati
i nije ga dobila (možda i nije bio nitko
ili je bio Netko čijeg broja nema u telefonskom imeniku Los Angelesa)
odgovori joj na poziv Ti.
Ernesto Cardenal (1925–2020), katolički svećenik, revolucionar, teolog oslobođenja i jedan od najznačajnijih pjesnika Latinske Amerike.
Foto: Wikipedia
Autor: CroExpress Datum objave: 16.05.2021.
