Autor: CroExpress
Dana 9. listopada 1934. jugoslavenski diktator, kralj i, kako ga neki nazivaju, monarhofašist, Aleksandar Karađorđević stigao je u Marseille u državnički posjet Trećoj Republici kako bi ojačao savez između dvaju država. Ubijen je u atentatu kojeg su izveli hrvatski i makedonski revolucionari.
Kasnije se otkrilo kako su u atentat, osim članova makedonske revolucionarne organizacije VMRO, bili upleteni i ustaše, a organizator je bio Eugen Dido Kvaternik. Prešutnu podršku dobili su u vrhovima vlasti Italije i Mađarske, a atentat je pripreman u Janka Pusti u Mađarskoj. Dokopavši se planova puta osnovana je grupa koju je predvodio Kvaternik. Grupa je lažnim putovnicama ušla u Francusku gdje se podijelila – jedan dio čekao je u Marseillesu, a drugi u Parizu.
Jugoslavenska tajna služba saznala je za pripremu atentata, ali je Aleksandar odbio odgoditi putovanje. U Marseilles je stigao na razaraču Dubrovnik. Dočekao ga je Barthou pa su zajedno sjeli u automobil i vozili se ulicama ispunjenima gomilom koja je izražavala dobrodošlicu. U jednom trenutku iz mase je istupio atentator Veličko Georgijev Kerin i pucao na kralja, francuskog ministra i vozača automobila.
Kerin, poznat pod pseudonimom Vlado Černozemski i nadimkom Vlada Šofer, radio je kao vozač vođe VMRO-a i bio je iskusan strijelac. Odmah je na licu mjesta proboden mačem jednog francuskog časnika, a zatim ga je dokrajčila bijesna gomila. Naknadno je utvrđeno da francuski ministar Barthou nije umro od njegovog metka, nego od metka koji je ispalio jedan francuski policajac u pokušaju da upuca Kerina.
Kralj Aleksandar je pokopan u Memorijalnoj crkvi sv. Đorđa koju je dao sagraditi njegov otac. Pošto je u to doba njegov najstariji sin Petar II. još bio maloljetan, prijestolje je preuzeo njegov rođak Pavle Karađorđević.
Za vladavine Aleksandra kao Regenta Kraljevine SHS donesena je 1920. Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.), kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada je u cijelosti postala ovisna o monarhu. Godine 1929. je ukinuo Ustav i uveo diktaturu. Pod krinkom jugoslavenstva provodio je velikosrpsku politiku. Vladao je izrazito apsolutistički te brutalnom represijom, koja je uključivala i ubojstva, progonio oporbu.
Njegovi su žandari odgovorni za nekoliko masovnih ubojstava Hrvata poznatih pod imenom Vrbske, Sibinjske i Senjske žrtve. Za njegove je vladavine ubijeno i nekoliko istaknutih hrvatskih političara od kojih je najjače odjeknulo ubojstvo Milana Šufflaya, o kojem se svjetskoj javnosti obratio i slavni Albert Einstein.
Datum objave: 09.10.2018.
