Ivan Pomper bio je praćen od strane Udbe od početka sedamdesetih godina prošloga stoljeća do raspada SFRJ.
U nedjelju, 3. travnja 2022., zauvijek nas je napustio Ivan Pomper, dugogodišnji član vodstva Počasnog bleiburškog voda (PBV) i župne zajednice bl. Alojzija Stepinca iz Salzburga, javljaju iz HKZ Salzburg.
Ivan Pomper rođen je 11. travnja 1943. godine u Visokom pokraj Novog Marofa u Varaždinskoj županiji. Nakon završetka Bogoslovije u Zagrebu, školovanje je nastavio na Filozofskom fakultetu u Salzburgu.
Studij je nakratko prekinuo 1972. zbog sudskog postupka protiv njega i još dvojice hrvatskih studenata u Austriji koji su bili osumnjičeni da su, kao članovi Hrvatskog revolucionarnog bratstva (HRB), pomagali Skupini Feniks ’72 prilikom upada u Jugoslaviju. (Četvrti među njima, Stjepan Crnogorac, bio je otet, doveden u Jugoslaviju i likvidiran na nepoznatom mjestu).
Ivan Pomper bio je bliski suradnik vlč. Vilima Cecelje, duhovnog vođe PBV-a, uz čiju se pomoć zaposlio u Nadbiskupskom arhivu u Salzburgu gdje je radio do svog umirovljenja. Udba je Pompera pratila od početka sedamdesetih godina prošloga stoljeća do raspada SFRJ.
Ivan Pomper u punopravno članstvo (vodstvo) PBV-a primljen je 2008., a slijedeće, 2009. godine, u ime PBV-a održao je pozdravni govor prilikom središnje komemoracije na Bleiburškom polju.
Slijedećih godina posebno je bio aktivan u prevođenju knjige „Die Tragödie von Bleiburg und Viktring“ austrijskog povjesničara Floriana Thomasa Rulitza koja je, u nakladi PBV-a, na hrvatskom jeziku tiskana 2012. godine pod naslovom „Bleiburška i vetrinjska tragedija“.
Počivao u miru Gospodnjem!
IZ GOVORA IVANA POMPERA NA SREDIŠNJOJ KOMEMORACIJE NA BLEIBURŠKOM POLJU 16. SVIBNJA 2009.:
Preuzvišeni oče biskupe, prečasna i velečasna gospodo, visoki predstavnici Hrvatskog sabora i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, predstavnici Mešihata islamske zajednice, nazočni predstavnici političkih stranaka i brojnih udruga. Dragi hodočasnici, poštovatelji uspomene na žrtve Bleiburške tragedije i Hrvatskog križnog puta! Sve vas najsrdačnije pozdravljam u ime Počasnog bleiburškog voda i najiskrenije vam zahvaljujem na dolasku na današnju komemoraciju na Bleiburškom polju.
„Mnogi nas pitaju: Zašto uopće dolazite i hodočastite na Bleiburško polje? Čudnog li pitanja! Ovo zvuči, kao da smo mi krivi za nevino prolivenu krv na ovome polju. Neka si ovo pitanje postave oni, koji su skrivili tragediju Bleiburga. Mi znamo samo jedno, da je naša sveta dužnost: ponovno i opet odavati počast žrtvama, koje su oni masakrirali i pokoljenjima istinski predati ovaj čin najgroznije osvete, koja je izvršena nad razoružanom hrvatskom vojskom i nevinim civilnim pučanstvom“.
Ovo je navod iz govora koji je davne 1963. godine, pod ovim borovima, okupljenim hodočasnicima održao velečasni Vilim Cecelja, svećenik Zagrebačke nadbiskupije. Vilim Cecelja je bio dugogodišnji i jedan od najzaslužnijih čuvara bleiburške uspomene, i pritom je cijelo vrijeme ostao vjeran kršćanskim načelima. No, usprkos tome, jugoslavenski komunistički režim je velečasnog Cecelju, kao i sve nevine žrtve Bleiburške tragedije, proglašavao ratnim zločincima. Na taj način je zločinački komunistički sustav zapravo nastojao prikrivati i opravdavati ove najstrašnije zločine koje je počinio, ali i prikrivati svoj zločinački karakter.
Nama je danas potpuno jasno da su komunistički sustavi vlasti bili zločinački, te ih je stoga kao takve Rezolucijom osudilo i Vijeće Europe. Rezolucija od institucija postkomunističkih zemalja traži puno suočavanje s komunističkim povijesnim razdobljem. Sučavanje podrazumijeva nedvosmislenu javnu osudu komunističkih zločina, te iskazivanje javnog suosjećanja i isprike žrtvama i članovima njihovih obitelji.
Međutim, mnogi dijelovi državnih i društvenih institucija u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj ne samo što ne dopuštaju suočavanje s komunističkim zločinima, nego ih nastoje sustavno i sve glasnije prikrivati i opravdavati. Stoga se na ovom svetom mjestu trebamo iznova zapitati, kao i velečasni Cecelja prije 46 godina: tko, s kojim pravom, i s kojim ciljevima pokušava spriječiti oslobađanje hrvatske budućnosti od ponavljanja povijesnih tragedija? Ta, krajnje je vrijeme za društvenu svijest koja nas uči da će nas samo istina osloboditi!
Autor: CroExpress/HKM Salzburg Datum objave: 08.04.2022.