U četvrtak, 28. studenoga, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na trećoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu. Uz predsjednika Vlade bili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je Vlada u svojim mandatima skoro udeseterostručila proračunske linije koje omogućuju realizaciju projekata u različitim sferama aktivnosti za Hrvate izvan Hrvatske. “Ako za nešto stavite više novaca, znači da vam je važno, a našoj Vladi su Hrvati izvan Hrvatske itekako važni”, poručio je, najavivši da će se ta potpora nastaviti i dalje. Niste sami, niste zaboravljeni, niste ugroženi, pripadate hrvatskom narodu, naglasio je.
Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo je da je proračun za projekte i programe usmjerene na Hrvate izvan Hrvatske za 2025. godinu povećan za 43 posto.
Rastu izdvajanja za projekte iseljeništva
”Zahvaljujem vam što dolazite iz svih dijelova svijeta i što vjerujete u svoj narod”, rekao je Milas.
”Moramo učiniti sve da se naši Hrvati vrate. Zato i imamo ovu sjednicu. Molim sve vas da ovo iskoristimo, da vidimo kako se što bolje povezati, da vratimo naše ljude”, istaknula je u uvodnom dijelu sjednice Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Naglasila je potom da se Hrvati sve više vraćaju, pogotovo iz europskih zemalja.
Potom se članovima Savjeta obratio hrvatski premijer Andrej Plenković, naglasivši da vladajuća većina nastavlja povećavati iznos u proračunu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što znači, kako je rekao, da će i dalje činiti sve te izdvajati sve više za očuvanje identiteta i jačanje veza s Hrvatima koji ne žive u domovini.
”Ako za nešto stavite više novca, znači da vam je važno, a našoj Vladi su Hrvati izvan Hrvatske itekako važni”, poručio je.
Na početku svog govora premijer Plenković čestitao je držanom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonku Milasu i predstavnicima svih drugih resora koji predano rade godinama na nizu projekata koji jačaju identitet i položaj Hrvata izvan Hrvatske.
‘Hrvatska danas ima čak 1,7 milijuna zaposlenih, odnosno – nikada više od ostvarenja samostalnosti, te stopu nezaposlenosti od svega 4 do 5 posto. ”Što Hrvatska bude ekonomski snažnija, više sredstava ćemo izdvajati za Hrvate izvan Hrvatske. Možemo očekivati da će nam rast BDP-a ove godine sigurno biti najmanje 3,6 posto’, istaknuo je Plenković.
Vladi su Hrvati izvan Hrvatske itekako važni
Premijer je najavio daljnju podršku Hrvatima izvan Hrvatske. “Što Hrvatska bude ekonomski snažnija, a naš gospodarski rast i proračun bude omogućavao da izdvajamo više sredstava za Hrvate izvan Hrvatske, to ćemo konzistentno i kontinuirano činiti”, kazao je.
Naglasio je da je Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske važan mehanizam koji daje snažan politički okvir i za konzultacije i za snimanje stanja onoga što je napravljeno godinu ranije, ali i za dogovor o onome što se mora učiniti u budućnosti. I zato, kako je rekao, taj institucionalizirali odnos države i Hrvata koji žive izvan Hrvatske daje plodove svoga rada.
Demografska revitalizacija prioritet Vlade
Premijer se u svom govoru osvrnuo i na demografske izazove s kojima se, kako je rekao, suočava cijela Europa. Dodao je da je riječ o trendu koji traje već 70 godina i strukturnom problemu hrvatskoga društva.
“Mi smo ovaj put nastojali preslikati ono što je na papiru politički prioritet s arhitekturom Vlade, tako da imamo i ministarstvo za tranziciju, digitalnu transformaciju i demografske revitalizaciju jer jedino tako možemo imati čvrste uzde u praćenju i provedbi politika koje rješavaju ta pitanja za opstanak hrvatskog naroda”, pojasnio je.
Podsjetio je i na nove demografske mjere, izdvojivši pritom podizanje jednokratne potpore koju daje država za svako novorođeno dijete za sto posto, s 309 na 618 eura, a povećava se i maksimalna novčana naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.
Plenković: ‘Gotovo sve ciljeve smo ostvarili’
Premijer Plenković je potom članovima Savjeta govorio o situaciji u Hrvatskoj, naglasivši da se strateški ciljevi Republike Hrvatske za vrijeme mandata ‘njegove vlade’ (ulazak u euro-zonu, Schengen, OECD…) ostvaruju u kratkom roku i u nemirnim vremenima, u čemu je, kako je naglasio, puno pridonijela politička stabilnost u posljednjih devet godina.
Osvnuo se pritom na situaciju u Bugarskoj, naglasivši da su u toj zemlji imali sedam parlamentarnih izbora u osam godina, uslijed čega Bugarska ne može ostvarivati strateške ciljeve, a zbog čega je, prema njegovim riječima, Bugarska sada zaostala za Hrvatskom.
Uspjeli sačuvati socijalnu koheziju
”Ne događa se ovo slučajno i bez reformi. U 36 godina od stvaranja samostalne Hrvatske ostvarit ćemo sve zacrtana strateške ciljeve (zaključno sa ulaskom u OECD 2026). Sve to činimo uz velike poteškoće koje smo imali i koje imamo, poput pandemije, zagrebačkog te petrinjskog potresa, potom velike energetske krize nakon agresije Rusije na Ukrajinu… Unatoč svemu, uspjeli smo očuvati socijalnu koheziju i radna mjesta. Država je nakon izbijanja pandemije isplaćivala plaće za 800.000 ljudi koji rade u privatnom sektoru”, istaknuo je Plenković.
Naglasio je da Hrvatska, zahvaljujući svemu tome, danas ima čak 1,7 milijuna zaposlenih, odnosno nikad više zaposlenih od samostalnosti, te stopu nezaposlenosti od svega 4 do 5 posto.
‘Hrvatska raste 3 do 4 puta brže od prosjeka EU’
”Što Hrvatska bude ekonomski snažnija, više sredstava ćemo izdvajati za Hrvate izvan Hrvatske. Možemo očekivati da će nam rast BDP-a ove godine sigurno biti najmanje 3,6 posto. Taj podatak sam po sebi ne govori mnogo, ali kada ga stavimo u kontekst Eurostatovih izvješća o širem stanju u EU, onda vidimo da će prosjek rasta na razini Europske unije ove godine biti oko 1 posto. To znači da će rast hrvatskog gospodarstva biti između tri i četiri puta brži nego prosjek Europske unije, rekao je premijer Andrej Plenković, naglasivši da Hrvatska i po smanjenju javnog duga u odnosu na BDP gotovo nikada nije bila tako dobra.
Kreditni rejting porastao za pet stepenica
”Tri agencije za kreditni rejting ocijenile su da smo narasli za pet stepenica. Bili smo na takozvanoj ‘junk’ razini (razini ‘smeća’), a sada smo na investicijskoj razini kategorija A”, istaknuo je predsjednik Hrvatske vlade, koji je potom govorio o najvećem izazovu Hrvatske – demografskom problemu.
”Da bi održala trenutni broj stanovnika, Hrvatska bi trebala imati stopu fertiliteta od najmanje 2,1 posto, a mi imamo 1,46 posto. Zbog toga se ‘stišće’ hrvatsko društvo, no taj trend nije od jučer, on postoji u posljednjih 70 godina, a postoji i u drugim zemljama EU. Zato smo pripremili određene mjere. Jednokratnu naknadu za novorođenu djecu podižemo 100 posto, sa 309 na 618 eura. Osim toga, znatno smo povećali limit za primanja u drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta. Raniji iznos bio je 335 eura, a sada limit povećavamo na 3000 eura. To je zbilja poticajna mjera, jer ljudi koji se odluče imati djecu, neće imati osjećaj da su financijski zbog toga izgubili. Priznajemo, osim toga i staž majkama. Za svako dijete dobivaju dodatnu godinu staža”, istaknuo je hrvatski premijer.
Više ljudi dolazi, nego odlazi
Naglasio je zatim da je jedan od načina demografske revitalizacije Hrvatske i povratak iseljenika.
”Vratilo se 17.000 Hrvata iz Irske, jer su cijene stanovanja tamo postale nesnosne i za Irce, pogotovo u Dublinu. No, o tom povratku gotovo da nitku u Hrvatskoj i ne zna. Naglašava se samo kada Hrvati odlaze, dok je tišina kada treba izvijestiti o povratku u domovinu”, primijetio je Plenković te naglasio da sada više ljudi u Hrvatsku useljava, nego iseljava.
”Što se mi više dižemo, što više raste životni standard, to manje ljudi odlazi i to je ono što smo i očekivali”, rekao je Plenković.
Zatim je govorio o kontinuiranom povećanju iznosa za programe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
”Potičem vas da predložite nešto veliko, odnosno projekte koji će ostati, koji donose rezliku. Vidi se da ste nešto napravili, ako ostane nešto veliko iza vas. Ako ostane Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, mi ćemo desetljećima govoriti da se identitetsko, kulturno pitanje hrvatskog naroda u BiH realiziralo uz potporu hrvatske vlade. Ako pomognemo Sveučilištu u Mostaru, onda ulažemo u obrazovanje. Ako kontinuirano s 10 milijuna eura pomažemo da se financijski zaokruže potrebe KBC-a Mostar, pomažemo zdravlju. Ali sugerirajte nam velike projekte. I tu moram čestitati Tomislavu i Hrvatima u Srbiji, Vojvodini, s idejom izgradnje matice Hrvatskog doma, To je tip projekta koji pravi razliku. Postavite kuću, instituciju s angažiranim ljudima, gdje narod ima za što dolaziti, sa srcem dolaziti, okupljati se i držati se skupa. Takve projekte mi kao vlada hoćemo podržati”, rekao je Plenković, zaključivši da uvijek, kada planiraju proračun, on nastoji Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH dati što više sredstava za takve programe i projekte.
Problemi na Kosovu, a dobar status Hrvata u Mađarskoj
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas u naknadnoj je izjavi pred novinarima naglasio da je Savjet “najbolji način dvosmjernog dijaloga, da jedni drugima možemo reći što planiramo, gdje smo, kakve su nam želje i koji su problemi s kojima Hrvati izvan Hrvatske žive”.
Istaknuo je da nije isto biti pripadnik hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, pripadnik hrvatskog naroda u BiH ili pripadnik hrvatske dijaspore po cijelom svijetu, naglasivši da postoje veliki problemi u nekim krajevima poput Kosova dok u zemljama poput Mađarske Hrvati imaju dobar status.
Dodao je da će u naredna dva dana na panelima raspraviti upravo o tim problemima te naglasio da će i dalje tražiti rješenja kako bi se unaprijedio status Hrvata izvan domovine.
– Projekti kojima će se na neki pokazati da Hrvati, odnosno Republika Hrvatska stoji iza svega onoga što oni jesu u cijelom svijetu, u kontekstu toga da budemo ono što pokušavamo biti: jedna globalna, hrvatska obitelj”, zaključio je Milas.
Veliki projekti uz potporu Vlade za Hrvate izvan Hrvatske
Premijer je rekao da je o programima Vlade za Hrvate izvan Hrvatske detaljnije govorio državni tajnik Milas, kazavši nazočnima ih potiče da Vladi predlažu velike projekte.
“Vidi se da ste nešto napravili, ako ostane nešto veliko iza vas. Ako ostane Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, mi ćemo desetljećima govoriti identitetsko, kulturno pitanje hrvatskog naroda u BiH realiziralo se uz potporu hrvatske Vlade. Ako pomognemo Sveučilištu u Mostaru, da ulažemo u obrazovanje. Ako kontinuirano s 10 milijuna eura pomažemo da se financijski zaokruže potrebe KBC-a Mostar, pomažemo zdravlju”, pojasnio je.
U tom kontekstu čestitao je Tomislavu Žigmanovu i Hrvatima u Vojvodini, koji su došli s idejom izgradnje Hrvatskog doma – Matice, naglasivši da je riječ o projektu koji pravi razliku. “Postavite kuću, instituciju s angažiranim ljudima, gdje narod ima za što dolaziti, okupljati se sa srcem i držati se skupa. Takve projekte će Vlada podržati. Osobito tamo gdje god smo manjina. Ali to ne isključuje Hrvate koji žive i dalje”, naglasio je Plenković.
Samo na taj način, poručio je, imamo dugoročno ugrađene temelje i stabilnost da ljudi kroz te simbole osjete da je hrvatska država tu. “Niste sami, niste zaboravljeni, niste ugroženi, pripadate hrvatskom narodu”, naglasio je premijer Plenković na kraju svog govora.
Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta, pripadnike Hrvata izvan Republike Hrvatske, imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. Riječ je o 55 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijelog svijeta, uvaženim u sredinama u kojima žive, angažiranima na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivnima u radu svojih zajednica te na unapređenju odnosa s domovinom. Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Autor: CroExpress Datum objave: 29.11.2024.
