Ono što zasigurno neće dati rezultate je držanje samo za pronatalitetnu politiku kojom zapravo samo financiramo radnu snagu za potrebe Zapada. Potrebno je stvoriti uvjete da ljudi ne žele iseljavati odnosno da se dobro osjećaju kod kuće. Tu treba spomenuti i da ne postoji samo sloboda kretanja, nego i sloboda da se ostane na svome.
Osim uvođenja transparentnosti kao jedne od ključne mjere borbe protiv korupcije i jačanja pravosuđa, s jedne strane, s druge bi trebalo po uzoru na Irsku i Izrael omogućiti svim povratnicima koji žele pokrenuti obrt ili tvrtku u RH oslobođenje od određenih prireza i poreza na dobit na rok od pet godina uz obvezu zapošljavanja minimalno tri radnika.
Međutim, ključna demografska mjera koju predlažem u knjizi Gastarbajteri milenijci je omogućavanje tzv. ekonomije rada od kuće. Naime, rad od kuće ili rad na daljinu mogao bi biti vrijedna demografska mjera koja bi mogla usporiti odljev mozgova s periferije EU-a ali i mjera koja bi mogla ponovno naseliti velika napuštena područja Hrvatske. Time bi se nesumnjivo postigla bolja raspodjela populacije, kako u Hrvatskoj tako i široj jugoistočnoj Europi te na razini cijele EU.
Ključna ideja je da se radnicima koji mogu i koji se žele preseliti na periferiju, omogući rad od kuće. Sada uslijed pandemije znamo da se 51 % poslova može obavljati od kuće. Ovo je ta prilika koju treba sada iskoristiti. Ova bi mjera mogla dati novi zamah ranjivim područjima, što bi nesumnjivo utjecalo na odluku nekih iseljenika da se vrate, kao i na odluku da neki ne napuste ta područja. Naime, kada se vrati samo jedna obitelj u neki ranjivi kraj, omogućuje se revitalizacija i pokretanje lančane reakcije.
Ova mjera odgovara i zelenim politikama jer se smanjuje vožnja automobila a bitno bi utjecala i na divljanje cijena nekretnina u Zagrebu, koje više ne bi bile toliko potrebne jer bi se dio radnika vratio u svoje zavičaje.
Analiza provedena u našoj novoj knjizi Gastarbeiter Millennials pokazuje da su sve opcije na dispoziciji ili nerealne ili je za njih potrebno postići politički konzensus na razini EU – što je nemoguće i oko znatno manje složenih pitanja.
Istodobno, mjere pronatalitetne politike u većini država članica EU-a nisu dovele do demografskog poboljšanja i očekivanog učinka. Pronatalitetnom politkom bez strukturnih rješenja Hrvatska zaparavo samo podiže novu radnu snagu za potrebe jezgre EU.
Naš prijedlog za demografsku obnovu Hrvatske ali i EU je – rad na daljinu s periferije Hrvatske.
Naime, u sljedećem desetljeću će uslijed raznih prijetnji poput pandemije, onečišćenja vode i zraka i terorizma, periferija pojaviti kao atraktivna mjesta i prostori budućeg života.
Ovaj oblik gospodarstva omogućio bi oživljavanje mnogih hrvatskih depopuliranih regija. Bez prostornog aspekta pristupa demografskim problemima zasigurno neće biti nikakvog pomaka. Naime, Zagreb i Split će uvijek biti naseljeni, ali periferija će još više propadati.
¾ Hrvatske je periferija koja odumire
- Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije Hrvatske ali i EU.
- Mjera bi omogućila radnicima da napuste gradove s visokim životnim troškovima. Time bi se i divljanje cijena nekretnina u Zagrebu i Splitu dovelo u red.
- Rad na daljinu bi smanjio emisiju CO2 zbog manje potrebe kretanja, rasteretio gužve na zagrebačkim prometnicama te omogućio povratak dijela iseljenika sa Zapada (ukoliko bi ga EU prihvatila).
- Daljnji argument ovoj mjeri je da ljudi imaju više djece kad imaju više prostora. u Slavoniji se može kupiti kuća i imanje za 30.000 eura dok u ZG ne možete ni garažu za taj iznos.
- Od EU zahtijevamo da omogući svakoj iseljeničkoj naciji u Europi (čiji postotak iseljenika prelazi 10 % ukupne populacije kao u slučaju HR) da vrati 2 % radnika na način da im omogući rad od kuće.
- Na hrvatsku vladu apeliramo da omogući povratak 5 % osoba iz javnog sektora u ruralne krajeve. Naravno, tko to želi ali samo onima koji su to zaslužili (kako se mjera ne bi pretvorila u novo uhljebništvo).
- Ne treba zaboraviti da bi u slučaju nastavka potencijalnih novih pandemija i terorističkih napada, život u provinciji mogao postati čak i nužda.
- Mjera bi pozitivno mogla djelovati na promišljanje nekih koji namjeravaju iseliti jer bi povratkom makar i jedne obitelji u neki ruralni kraj bilo naznaka za promjenu trendova, što bi mnogima vratilo izgubljenu nadu. Ali i potaknulo još neke na povratak.
Naime, ekonomski razlozi nisu jedini koji potaknu obitelj na iseljavanje. Nekada su presuđujuće naizgled male obične životne okolnosti, poput toga da im se djeca nemaju s kim igrati.
EU bi bila zainteresirana za podršku ovom projektu jer joj ne bi trebalo biti u cilju imati ispražnjene vanjske granice, a u kontekstu ilegalnih migracija.
Dakako, ova mjera ne isključuje i set svih drugih mjera, prvenstveno poticanja povratka hrvatskog iseljeništva. Međutim, hitno je potrebno poduzeti nešto kao poruku nade svima koji ostaju ali i onima koji se spremaju na odlazak. I ono što je državi najvažnije – ova mjera državu ne košta ništa za razliku od svih ostalih .
Prostorni aspekt je bitan u još jednoj dimenziji
Dok se potiče kretanje radne snage prema jezgri EU, istovremeno je onemogućeno kretanje radne snage unutar Hrvatske, BiH ili Srbije.
Nepostojanje funkcionanih autobusnih i željezničkih linija pridonosi ovome problemu. Iako je do glavnog grada teško doći iz udaljenih mjesta u Hrvatskoj, pa i do obližnjih mjesta u istoj županiji, istovremeno u svakoj provinciji postoji pet redovnih linija dnevno za München i Beč.
Na kraju ne treba zaboraviti mjeru koja bi ciljala na nagrađivanje onih koji su ostali. Jer sve dok nam Hrvati odlaze teško ćemo uvjeriti Hrvate u iseljeništvu da ovdje vrijedi doći.
Više o svemu u knjizi, gdje je cijeli prijedlog predstavljen kao apel hrvatskoj Vladi te Europskoj komisiji: Tado Jurić, Gastarbeiter Millennials, Hamburg 2021. Knjigu prati moj blog: www.gastarbeitery.de.
Autor: Dr. sc. Tado Jurić Datum objave: 13.11.2021.
