Iako je izjava predsjednika Zorana Milanovića o Ukrajini prije svega sučeljavanje s premijerom Plenkovićem na domaćoj političkoj sceni, štetna je po hrvatsku vjerodostojnost na svjetskoj, ocijenio je Tonino Picula uoči odlaska u Ukrajinu s izaslanstvom Europskog parlamenta.
Hrvatski predsjednik u utorak je kazao da Ukrajini nije mjesto u NATO savezu i da je riječ o jednoj od najkorumpiranijih zemalja na svijetu te izrazio razumijevanje za argumente Moskve da štiti svoje interese uslijed širenja NATO-a.
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković je pak jedan od najangažiranijih europskih političara u pružanju podrške Kijevu.
“Milanovićev istup čitam prije svega kao sučeljavanje na unutarnjopolitičkoj sceni: Predsjednik i premijer su već toliko u sukobu da su sad ‘svetost’ izgubile i neke teme u kojima bi se trebao sačuvati minimum državnog jedinstva poput vanjske politike”, ocijenio je hrvatski europarlamentarac u razgovoru za Hinu.
Milanović je u svom istupu početkom tjedna rekao da Hrvatska “nema ništa” sa sukobom u Ukrajini te da će, dođe li do eskalacije, povući sve “do zadnjeg vojnika”.
Picula, međutim, napominje da “nitko ovoga trenutka ne planira slanje NATO-ovih jedinica u Ukrajinu“.
“Protiv sam politike koja dovodi u pitanje vjerodostojnost Hrvatske kao članice EU i NATO-a. Milanovićevo zauzimanje proruskog stava ugrožava takvu vjerodostojnost, ali smatram i da premijer Plenković ugrožava kredibilitet Hrvatske, prije svega toleriranjem korupcije u vlastitim redovima”, zaključuje Picula.
Picula poziva predsjednika i premijera da svoje sukobe ne šire na vanjsku politiku.
“Ovu epizodu treba što prije zaključiti, a Hrvatskoj bi svakako trebala veća usuglašenost političkog vrha radi njezinog međunarodnog kredibiliteta”, kaže Picula, koji je bio ministar vanjskih poslova u vladi Ivice Račana početkom 2000-ih.
Ukrajinska kriza potvrdila slabosti EU
Kijev i zapadne zemlje pribojavaju se moguće invazije Rusije koja na granici s Ukrajinom gomila vojne postrojbe, dok Moskva odbacuje tvrdnje da priprema napad i traži pravne garancije zapada da se NATO neće širiti na istok ni postavljati raketne sustave na njezinim granicama.
Picula u nedjelju u okviru osmeročlanog izaslanstva Europskog parlamenta putuje u Ukrajinu. Tijekom posjeta će se susresti i s ukrajinskim državnim vrhom.
U Europskom parlamentu su različita politička stajališta spram ukrajinske krize, pa je tako i u ovom izaslanstvu, kaže Picula.
Naglašava da je ipak da je većinska pozicija Parlamenta solidarnost s Ukrajinom, poštovanje njezina suvereniteta i prava da bira organizacije u kojima želi biti.
Različiti pristupi država Unije u odgovoru na ukrajinsku krizu, međutim, puno se konkretnije odražavaju na političku snagu EU nego razlike među političkim skupinama u parlamentu.
“I u ovoj krizi se potvrđuje da je Europa stala negdje na pola puta u svojim integracijama, a ova druga (nerealizirana) polovica integracije je prevenira da reagira u ad hoc krizama, pogotovo kade je riječ o vanjskim šokovima”, kaže Picula i podsjeća da zbog nejedinstva EU nije efikasno odgovorio ni na financijsku krizu 2008. ni na migrantsku krizu 2015.
“Sada, s rusko-ukrajinskom krizom koja se proteže na mnoge elemente svjetske geopolitike, Europa ponovno pokazuje da je zajednica država, a ne zajednička država”, ocijenio je SDP-ov europarlamentarac i dodao da je “ova kriza još jedan poziv na buđenje i daleko više rada na integriranju zajedničke sigurnosne i obrambene politike”.
Putin kao Justinijan
Picula upozorava da se u ukrajinskoj krizi “prelamaju daleko opsežniji geopolitički interesi”. Ruski predsjednik Vladimir Putin želi ojačati multipolaran svjetski poredak, zaobići multilateralan i u tome nastojanju zaobilazi Europske uniju.
“On o rješavanju krize želi razgovarati s Amerikancima, ali ne i s čelnicima EU, što je dio njegove strategije razdvajanja Zapada”, kaže Picula.
“S druge strane nije mu mrsko razgovarati s neposredno razgovarati s gospodarskim establišmentom EU i podsjećati ih na koristi rusko-europske suradnje.”
Putin “se ponaša kao neka vrsta postsovjetskog, ruskog Justinijana, bizantskog cara koji je u 6. stoljeću pokušao obnoviti Rimsko Carstvo, a koliko će u tome uspjeti, ovisi i o artikulaciji otpora takvoj ambiciji”, ocjenjuje.
“On svakako ne može vratiti povijest u vrijeme Jalte, ali pokušava igrati na slabosti svojih zapadnih takmaca, EU i SAD-a kako bi postavio Rusiju kao čimbenika bez kojeg se više neće moći donositi nijedna regionalna ili globalna odluka”
“U toj viziji multipolarnog svijeta, pored jake Ruske Federacije i SAD-a, ima još eventualno mjesta za Kinu ili još nekog igrača, ali ne za integriraniju Europsku uniju koja bi bila kadra donositi odluke u korist vlastitih strateških interesa”.
Picula u tom smislu ocjenjuje da bi prihvaćanje “ruskih maksimalističkih” zahtjeva da se Kijev ne pridružuje EU ili NATO-u i istočnih zemalja povuku snage NATO-a, značilo i odustajanje od europskog projekta.
“Pristati na ruske zahtjeve znači vratiti se na logiku podjele interesnih sfera”
“Pristati na ruske zahtjeve znači vratiti se na logiku podjele interesnih sfera. Putin želi oduzeti tu vrstu političkog subjektiviteta EU kako bi se dogovorio s ostali rivalima koje smatra sebi ravnim, prije svega SAD-om”, drži hrvatski eurozastupnik.
Picula ne prihvaća ni argument da zahtjeve Kremlja opravdava osjećaj ugroženosti zbog širenja NATO-a na istok.
“Iako ruski strahovi od invazije iz Europe imaju temelje u povijesti, na istoku Europe postoje strahovi od ruske invazije koji su jednako utemeljeni u povijesti”, podsjeća.
“Radi se o potpunoj asimetriji zahtjeva, to su zahtjevi koje jedna demokratska država ili skup demokratskih država ne mogu prihvatiti”, zaključuje Picula.
Autor: CroExpress/HINA Datum objave: 29.01.2022.
