U organizaciji Ogranka Matice Hrvatske u Metkoviću postavljena je putujuća izložba „Hrvati ujedinjeni kravatom“ kao priča kojoj je cilj bio povezati kravatu i njen svjetski značaj s hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima.
Na izložbi su kronološki iznesene priče o velikim sinovima hrvatske povijesti, a potom i priče o našim suvremenicima.
Opus izložbe čini 20-ak plakata na kojima su fotografije istaknutih Hrvata i Hrvatica u iseljeništvu na prekooceanskim zemljama. Sve ih povezuje to što nose kravatu. Izložba je nastala kao rezultat globalnoga projekta Američkog hrvatskog kongresa i Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca, a cilj mu je bio prikupiti kravate hrvatskih istaknutih iseljenika, kako bi se upravo pomoću kravate, kao kulturne baštine, promovirala i brendirala Hrvatska u svijetu. Također, ciljevi projekta su pridonijeti snažnijem povezivanju s hrvatskim iseljeništvom te najprestižnijim svjetskim sveučilištima, upoznati širu javnost, a posebice mlađe generacije, s kulturnom baštinom naše domovine te s istaknutim Hrvaticama i Hrvatima u iseljeništvu koji daju ogroman doprinos.
Iako je kravata prepoznata kao odjevni predmet namijenjen prvenstveno gospodi, ovaj projekt nije zaobišao ni pripadnice ljepšeg spola. Tako su u ovoj priči pronašli svoje mjesto i prikupljeni ženski šalovi i marame. Kriterij uvrštenih eksponata bio je jednostavan i uključivao je slanje doniranog artefakta, poveznicu vlasnika s Hrvatskom (da je rođen u Hrvatskoj, potomak Hrvata i da je bio ili jest hrvatski iseljenik koji je na neki način ostavio trag u svijetu, prenosi Glas Hrvatske.
U sklopu otvorenja izložbe održana su i dva zanimljiva predavanja. Doc. dr. sc. Josip Lasić govorio je o temi “Don Stjepan Gnječ i hrvatski jezični identitet na australskom kontinentu” te je iznio informacije o istraživanju o trajnome naslijeđu našeg sumještanina, koje je tijekom svoga predanoga rada tijekom četiri desetljeća ostavio. Don Stjepan Gnječ podučavao je djecu hrvatskih iseljenika hrvatskome jeziku, a bio je to temeljit model (o)čuvanja jezičnog identiteta u prekomorskome iseljeničkom krajoliku na jugu dalekoga australskog identiteta u iseljeništvu.
Branka Bezić Filipović govoreći o “Hrvatskom iseljeništvu s područja Metkovića” analizirala je članke Ive Mišura o iseljeništvu neretvanskih Brljevića na Novom Zelandu te njena istraživanja o obitelji Jerković (iz Gig Harbora), Bebić, Đugum i Batinović u SAD-u. Posebno je istaknula Miljenka (Mike) Grgića iz Desana koji je odselio u Kaliforniju. Zahvaljujući Grgichu utvrđeno je da je zinfandel stigao u Ameriku s hrvatske obale. On je u knjizi dr. Maleša pročitao da su zinfandel i plavac mali ista sorta, pa je zatražio DNK analizu od University of California Davis. Nakon što su se u istraživanje uključili i hrvatski znanstvenici, potvrđeno je da je DNK Zinfandela identičan Kaštelanskomu crljencu.
Na otvorenju izložbe u Metkoviću nazočio i dr. Josip Stjepandić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini, koji živi i radi u Bensheimu, a također se nalazi i na jednim od plakata.
Predsjednica ogranka Matice Hrvatske u Metkoviću prof. Zorana Vekić koja je otvorila izložbu, posebno je zahvalila gđi. Nadi Pritisanac Matulich, predsjednici Američkog hrvatskog kongresa na suradnji te suorganizatorima American Croatian Professionals i croDiaspori.
– Nadam se da će ova ideja koja povezuje kravatu i iseljeništvo naše Neretve pomoći u otkrivanju i prepoznavanju našeg kulturnog dobra koje je oduvijek bilo od svjetskog značaja! Naše opstojnosti i hrabrosti da se avatarom silne želje za boljim životom odlaskom u „terru incognitu“ ostavi neizbrisivi povijesni trag u nasljeđe, zaključila je Vekić.
Autor: CroExpress Datum objave: 07.08.2023.
