Kad je zagrebački Židov Marko Danon prije nekoliko godina otkrio da su se tijekom Drugoga svjetskog rata u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu skrivale stotine Židova, javnost je bila iznenađena.
Za njihovo spašavanje ponajprije su zaslužni nadbiskup Alojzije Stepinac i tadašnja upraviteljica bolnice, časna sestra Bogoljuba Jazvo. Ovo herojsko djelo ostalo je nepoznato više od 70 godina, sve dok prije nekoliko godina nije izašla na vidjelo. U 2023. godini snimljen je dokumentarni film “Male velike sestre” kako bi se šira javnost upoznala s ovom fascinantnom pričom.
Sestra Bogoljuba Lucija Jazvo rođena je u Livnu 24. prosinca 1897. godine. Snagu redovničkog poziva osjetila je u srednjoj školi koju je pohađala u Zagrebu kod sestara milosrdnica. Nakon završetka studija na zagrebačkom sveučilištu, radila je kao profesorica, a poslije i kao ravnateljica Ženske realne gimnazije.
Bila je mudra i vidovita žena, odlikovala se posebnom finoćom i ljubaznošću, te je imala mnogo ideja za poboljšanje rada u školama. Isticala je potrebu da mlade sestre nastave studij u inozemstvu, no ratne godine prekinule su sve njezine planove. Umjesto ravnateljice realne gimnazije, ona 1940. preuzima ravnateljstvo u modernoj bolnici na Vinogradskoj cesti.
Sestra Bogoljuba Jazvo bila je upraviteljica Bolnice sestara milosrdnica od 1940. do 1945. godine. Sestre u bolnici nisu pitale čiji je ranjenik ili koje je vjere bolesnik koji dolazi, već su u svakome koji je dolazio u bolnicu vidjele čovjeka potrebna pomoći. Izlagale su se velikoj opasnosti primajući mnoge koje je progonio tadašnji režim, i koji su s izmišljenim dijagnozama ostajali u bolnici duže vrijeme kako bi ih spasile. Uz znanje i usku suradnju s nadbiskupom Stepincem, spasile su 309 Židova u bolnici Sestara milosrdnica na Vinogradskoj cesti.
U lipnju 1945. komunističke vlasti odvele su je u zatvor, a kad je nakon četiri dana puštena, shvatila je da joj je život u opasnosti i da mora pobjeći. Milicija je ponovno došla po nju, no ona je već bila prebačena u Rim, odakle je tri godine poslije otputovala u Argentinu, iz koje se više nikad nije vratila.
Skrasila se u Buenos Airesu, gdje je, kao vrlo sposobna, požrtvovna i samozatajna redovnica s visokom naobrazbom i velikim životnim iskustvom, obnašala različite odgovorne službe. Njezino je geslo bilo “Za Boga i domovinu!”, koje je zadržala i u dalekoj Argentini.
Kad je oboljela od karcinoma, prihvatila je volju Božju smireno i predano. Tiho i mirno svijeća njezina života ugasila se u nedjelju 26. listopada 1975. godine. Pokopana je sljedeći dan na mjesnom groblju Avellaneda uz mnoštvo Hrvata koji su došli izraziti svoju zahvalnost.
Ovih dana i Livno izražava svoju zahvalnost sestri Bogoljubi. U njezinu čast, povodom 150. obljetnice dolaska sestara milosrdnica u Livno, u gradskom parku podignut je spomenik pod nazivom “Zdenac milosrđa”.
Autor: CroExpress Datum objave: 30.06.2024.
