To je pitanje Kosova koje Srbija vuče za sobom kao mlinski kamen, a EU ne zna kako da ga skine s dnevnoga reda.
Pri tome se sjećam susreta nas nekoliko novinara RTV postaje Deutsche Welle s albanskim književnikom Ismailom Kadareom za vrijeme procesa spajanja dviju njemačkih država koji je Kadare popratio proročanskim riječima (po sjećanju): „Onako kako će se ujediniti dvije njemačke države mogu se ujedniti i dvije albanske zemlje, Albanija i Kosovo. Zašto ne?“
Nama nije preostalo ništa drugo nego povladati ovim riječima kimanjem glava. Kasnije je pao prijedlog da se uz korekturu granice sa Srbijom jednom u korist Kosova, jednom u korist Srbije, ostali dio Kosova priključi matici zemloji Albaniji . Uostalom ideja o jedinstvu albanske nacije rođena je na Kosovu.
Nešto manji problem bilo bi ujedinjenje Republike Moldavije s Rumunjskom. One posjeduju dio zajedničke povijesti, zajedničku kulturu i zajednički jezik, pa bi to bila dobra podloga za ujedinjenje dviju rumunjskih država. Time bi otpali ruski apetiti u smjeru Moldove. EU je i onako ovu državu uvrstio u kandidate za svoje članstvo.
Naravno, to ne bi išlo od danas do sutra, bio bi to višegodišnji proces u oba slučaja, albanski i rumunjski, no bio bi izvediv i koristan kako za ove četiri balkanske zemlje tako i za Europsku Uniju. Mogle bi se postaviti primjedbe, a što bi bilo s albanskim manjinama u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
One ostaju manjine sa svim pravima i dužnostima kao i danas. Mislim da bi to bilo podnošljivo za sve sudionike u ovim izmjenama državnih granica na jugoistoku Europe, dakako uz privolu sviju sudionika u ovim procesima.
Autor: Gojko Borić Datum objave: 03.08.2022.
