Autor: Z.S./hrvatiizvanrh.hr
Najstarija hrvatska dijaspora, prema podacima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nalazi se u Rumunjskoj! Iako mnoge hrvatske zajednice u dijaspori prisvajaju atribut ‘najstarije’, Hrvati u Rumunjskoj žive već sedam stoljeća. Ovih ih je dana posjetila Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Počeli se doseljavati u 14. stoljeću
U Rumunjskoj danas živi oko 5000 Hrvata. Ondje su se doseljavali u više valova, počevši od 14. stoljeća. Dijelimo ih u tri skupine s posebnim obilježjima te s neznatnim jezičnim razlikama. Prva od navedenih skupina živi u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. Druga, manja skupina živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Treća, i ujedno najveća skupina Hrvata živi južno od Temišvara, u Karaš-severinskoj županiji (glavni grad Rešica), u dvjema općinama Lupak i Karaševo. Nazivamo ih Karaševski Hrvati, Krašovani ili Karaševci.
Hrvati u Rumunjskoj, poglavito Karaševski Hrvati, predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu. Narječje Karaševskih Hrvata ubraja se u red vrlo rijetkih štokavskih narječja. Do danas su sačuvali svoj izvorni identitet zahvaljujući visokom stupnju svijesti o porijeklu, s jedne strane, te infrastrukturnoj izoliranosti tih sela s druge strane. Najviše pripadnika hrvatske etničke manjine u Rumunjskoj živi u seoskim zajednicama kao ratari i stočari. Materinji jezik (karaševsko narječje) prisutan je na ulici i funkcionira kao jezik svakodnevne komunikacije.
Karaševski Hrvati (foto: hrvatiizvanrh.hr)
Krstičević s knezovima, mještanima i svećenicima
Tijekom dvodnevnog boravka predstojnica Krstičević je posjetila Karaševo i Lupak, te se susrela s općinskim načelnicima (knezovima) Petrom Neagul i Marijanom Vlasici, koji su joj predstavili svoja sjedišta te razvojne projekte financirane sredstvima iz europskih fondova.
Predstojnica se susrela i sa mještanima i župnicima vlč. Marjanom Tinculom iz župe Lupak, s vlč. Petrom Rebegilom iz župe Karaševo i s vlč. Petrom Dobra iz župe Klokotić te obišla sakralne objekte koji svjedoče o snažnom nacionalnom i vjerskom identitetu Hrvata koji žive u ovom dijelu svijeta. Predstojnica Krstičević se susrela i s vlč. Nikolom Lausem, kanonikom u temišvarskoj biskupiji, kojoj pripadaju i ove tri župe. 
Hrvati u Rumunjskoj žive u okolici Temišvara (foto: Google Maps/ CroExpress)
Posjetila je i školske objekte, koji postoje u sedam mjesta gdje žive Hrvati i u svima se održava nastava na hrvatskome jeziku. Svim učenicima od 1.do 4. razreda, kojih je ukupno 120 predstojnica je poklonila komplete knjiga iz Hrvatskoga jezika, a knjige su dobili i svi predškolci.
U Domu kulture u Karaševu organiziran je kulturno-umjetnički program učenika koji su sudjelovali u natječaju Plamen za visinama, u povodu obljetnice blaženoga Ivana Merza, koji se na poseban način štuje u Karaševu. U programu su, uz hrvatske učenike iz svih sedam mjesta, sudjelovali i studenti hrvatskoga jezika sa Sveučilišta u Bukureštu. 
Krstičević s rumunjskim Hrvatima (foto: hrvatiizvanrh.hr)
U gradu Rešici, središtu županije u kojoj se nalaze općine u kojima žive Hrvati, predstojnica je posjetila izložbu fotografija ‘EU si Croatia’ (EU i Hrvatska) rumunjskog eminentog fotografa i predsjednika Udruge fotografa Rumunjske Eugena Negrea, koji je podrijetlom Hrvat.
Unatoč tome što stoljećima žive u drugoj zemlji i drugoj kulturi, unatoč teškim političkim i povijesnim prilikama, Hrvati u Rumunjskoj uspjeli su sačuvati svoj hrvatski nacionalni identitet i svoj materinski jezik kao malo koja hrvatska zajednica u svijetu te uvijek s ponosom ističu svoju pripadnost hrvatskom narodu.
Datum objave: 12.05.2015.
