Potpisnik ovoga priloga dva puta je gledao reportažu o puštanju u promet Pelješkoga mosta. Most i priredba bili su na europskoj razini dok nas nije udario u glavu niz fotki o balkanskom javnom nužniku s takvom prljavštinom kakvu ta građavina ne zaslužuje. Odmah namjestiti dvije čistačice da se brinu o higijeni objekata uz predivni most na jugu Hrvatske.
Začuđuje da neki europski mediji uopće nisu izvjestili o ovom hrvatsko-europskom događaju. Oni se javljaju samo onda kad se Hrvatsku može napadati što ne govori u prilog njihovoj objektivnosti. Njemački tjednik Spiegel bio je tu iznimka ali ponovno pravi pogrješku kad u svojoj interentskoj reportaži piše kako je Bosna i Hercegovina dobila pristup moru u kasnom 15. stoljeću, što nije istina nego mnogo kasnije tzv. Karlovačkim mirom god. 1699. kojim se Dubovačka Republika odijelila od agresivne Mletačke republike dvama uskim pristupima Jadranu koje je zadržala Austro-Ugarska ali i komunistička Jugoslavija, nažalost samo Neum dok je Crna Gora ukinula drugi izlaz Sutorinu i tako dobila granicu s Hrvatskom.
Ovo mnogo govori o manjku patriotizma kod hrvatskih komunista čiji nasljednici namjeravaju u Zagrebu ukinuti Trg Republike Hrvatske i vratiti njegovo starto ime Trg maršala Tita, jednog od deset najvećih ratnih zloočinaca 20. stoljeća.
Premda je Neum bio i ostao po narodnosti hrvatski s oko 90 posto Hrvata, BiH ga je zadržala što se protivilo dvama načelima pri ucrtavanju unutarjugoslavenskih granica koja su glasila da se određuju prema povijesti ili etničkoj pripadnosti stanovništva. Sve rečeno Spiegel nije opazio, ali je u svome prilogu o Mostu primjetio kako se Kina angažira u zemljama jugoistočne Europe pri čemu joj „Balkan služi za upad kroz vrata u Europu preko važne srednjoeuropske prometne linije.“
Kinezi nisu učinili ništa drugo nego sudjelovali u natječaju za izgradnju Mosta i dobili primat jer su bili najjeftiniji po novcu i vremenu izgradnje. No Spiegel je ipak objavio predivnu sliku Pelješkoga mosta tako da njemački turisti mogu saznati kako im je put na krajnji jug Hrvatske slobodan od suvišnog zadržavanja na granicama dviju država.
Iz one kojoj je glavni grad Sarajevo, što je davno izgubio svoju multinacionalnost, ponovno se napada Hrvate u BiH, Hrvatsku i svjetsku zajednicu prijeteći smrću njezinu visokom predstavniku Nijemcu Christianu Schmidtu koji je samo iznio neke tehničke detalje o nepravednom izbornom zakonu i suprostavljenim stranama dao nekoliko tjedana vremena da ga isprave tako da Hrvati biraju svoje predstavnike, a ne da im ih nameću Bošnjaci koji na taj način u tročlanom predsjedništvu države imaju dva predstavnika dok bi u ostalim političkim tijelima tronacionalne države Hrvati bili svedeni na nacionalnu manjinu. A Hrvati su ne samo najmanji nego i nasjstariji narod Bosne i Hercegovine.
Hrvatska bi politika trebala staviti sve karte na stol i zatražiti od Europe, Amerike i ostalih država koje su sudjelovale u donošenuju Daytonske verzije države BiH, da je jedini način njezina očuvanja pretvaranje u konfederativnu zajedenicu triju konstitutivnih naroda tako da svaki od njih napose dobije svoj teritorij, svoje organe triju vlasti i svoju unutarnju upravu uz, naravno, postojanje zajedničkih državnih organa koji će djelovati po načelu supsidijarnosti, što znači da se problemi rješavaju tamo gdje je to najučinkovitije.
Samo jedna takva konfederativna Republika Bosna i Hercegovina koja bi se konstituirala prema švicarskom, belgijskom i njemačkom uzoru saveznih država ili kantona, može imati bolju budućnost, sva ostala „rješenja“ vode u propast. Sadašnja podjela Bosne i Hercegovina na dva etniteta i županije u jednom očito odavno ne funkcionira kako bi trebala. Kad bi svaki od triju naroda BiH dobio svoju saveznu zemlju, onakvu kakve ima čak i jednonacionalna Njemačka, ili kakvi su švicarski kantoni, odnosno podjela Belgije na tri jezične jedinice, onda bi otpala sadašnja podjela na etniteta i kantone, svaki bi narod uredio svoj dio BiH prema vlastitim tradicijama i aktualnim potrebama i onda bi se moglo reći „mirna Bosna!“
Takva jedna konfederativna Bosna i Hercegovina bila bi otpornija prema secesionističkim požudama i imperijalnim utjecajima vanjskih sila, jednostavno bila bi koliko tročlana toliko i jedinstvena.
Autor: CroExpress, Gojko Borić Datum objave: 02.08.2022.
