Već prema tradiciji, krajem kalendarske godine donosimo pregled najvećih uspjeha i najvažnijih nastupa hrvatskih sportaša, koji su u 2024. ponovno blistali na sportskim borilištima diljem svijeta, osvajali olimpijska i paraolimpijska odličja na Igrama u Parizu te na europskim i svjetskim prvenstvima u raznim sportovima.
Dva zlata, dva srebra i tri bronce na Olimpijskim igrama
Na Igrama XXXIII. olimpijade, koje su od 26. srpnja do 11. kolovoza održane u Parizu, u hrvatskoj delegaciji je bilo 73 sportašica i sportaša koji su nastupili u 16 sportova i osvojili sedam medalja, od čega dvije zlatne, dvije srebrne i tri brončane.
Olimpijskom pobjednicom je postala džudašica Barbara Matić u kategoriji do 70 kg, a svoje treće olimpijsko zlato osvojili su veslači Martin i Valent Sinković u dvojcu bez kormilara. Srebrna odličja osvojili su tenisačica Donna Vekić i muška vaterpolska reprezentacija. Brončana medalja pripala je atletičarki Sandri Elkasević u bacanju diska, tekvondoašici Leni Stojković u kategoriji do 49 kg i strijelcu Miranu Maričiću u gađanju zračnom puškom.
Nadomak medalji ostali su džudašica Katarina Krišto u kategoriji do 63 kg i tekvondoaš Ivan Šapina u kategoriji preko 80 kg, koji su poraženi u borbama za broncu, atletičarka Sara Kolak koja je bila četvrta u bacanju koplja, boksač Gabrijel Veočić koji je poražen u četvrtfinalu kategorije do 80 kg te gimnastičar Aurel Benović koji je bio peti u finalu na preskoku.
Neponovljiva braća Sinković
Glavna hrvatska veslačka priča svakako je novi veličanstveni uspjeh braće Sinković, nova olimpijska zlatna medalja Martina i Valenta. Hrvatski dvojac bez kormilara u Parizu je pobijedio u sjajnoj finalnoj utrci, u kojoj su Sinkovići 500 metara prije cilja bili tek četvrti, ali su završnicom koja će se dugo pamtiti nadmašili sve konkurente i prvi prošli ciljnom crtom.
Tim uspjehom braća Sinković su postali najtrofejniji hrvatski olimpijci na ljetnim Igrama u povijesti. Sve je počelo srebrom u četvercu na pariće 2012. u Londonu, dok su potom u dvojcu na pariće bili zlatni 2016. u Rio de Janeiru te zlatni u Tokiju, u dvojcu bez kormilara.
U Pariz su braća Sinković po prvi puta na Igre došli, a da nisu bili u status prvih favorita. Na to su upućivali i rezultati tijekom 2024., čime je pariška zlatna medalja postala još slađa. Primjerice, prije OI, na Europskom prvenstvu u Szegedu, braća Sinković su osvojili četvrto mjesto.
U Szegedu su se broncom okitile sestre Ivana i Josipa Jurković u dvojcu bez kormilara, ali njih dvije na regati u Luzernu nisu uspjele izboriti nastup na Igrama u Parizu.
Na Europskom prvenstvu je 36-godišnji Damir Martin ostao bez finala u samcu, dok su Anton i Patrik Lončarić ostali bez polufinala u dvojcu na pariće. Na OI u Parizu Martin je bio peti u B finalu samca, dok su braća Lončarić zauzeli šesto mjesto u B finalu svoje discipline.
Barbara Matić u Parizu pozlatila karijeru
U travnju u Zagrebu je održano Europsko prvenstvo u džudu, a najbolja hrvatska džudašica i dvostruka svjetska prvakinja Barbara Matić osvojila je svoju prvu zlatnu medalju na europskim prvenstvima pobijedivši u zagrebačkoj Areni u finalu kategorije do 70 kg Grkinju Elisavet Teltsidou. Uspjeh hrvatskih džudašica pred domaćim navijačima upotpunila je Samoborka Lara Cvjetko koja je u istoj kategoriji osvojila brončano odličje.
Manje uspješno je bilo Svjetsko prvenstvo održano u svibnju u Abu Dhabiju gdje hrvatski borci nisu osvojili ni jednu medalju.
Prvenstvo je propustila Barbara Matić koja je to nadoknadila na OI u Parizu, gdje je osvojila prvu medalju za hrvatski džudo u povijesti olimpijskih igara i to zlato u kategoriji do 70 kg. Najveći je to uspjeh u karijeri 29-godišnje Splićanke, aktualne europske prvakinje i bivše dvostruke svjetske prvakinje (2021, 2022), te dvostruke juniorske svjetske prvakinje (2013, 2014).
Nažalost, Katarina Krišto poražena je susretu za broncu kategorije do 63 kg na, dok Zlatko Kumrić nije prošao prvo kolo u kategoriji do 100 kg.
Sandrino sedmo europsko zlato i treća olimpijska medalja
Olimpijske igre u Parizu (26. srpnja – 11. kolovoza), Europsko prvenstvo u Rimu (7. do 12. lipnja), te Svjetsko dvoransko prvenstvo u Glasgowu bila su najznačajnija atletska natjecanja tijekom protekle godine.
Središnje sportsko natjecanje ove godine bile su OI u Parizu na kojima je nastupilo i devet hrvatskih atletičara. Najbolji rezultat ostvarila je Sandra Elkasević osvojivši treće mjesto u bacanju diska (67,51). Treća je to Sandrina olimpijska medalja nakon dva zlata osvojena u Londonu (2012.) i Rio de Janeiru (2016.).
Hrvatska atletika je u Parizu imala još dva finala – olimpijska pobjednica iz Rio de Janeira, Sara Kolak je bila četvrta (63.40) u bacanju koplja, samo 28 centimetara dijelio ju je od još jedne olimpijske medalje. Filipa Pravdicu je u finalu skoka u dalj osvojio deveto (7.90). mjesto. Europski doprvak, Filip Mihaljević je zauzeo 14. mjesto u bacanju kugle (20,75), Martin Marković je u bacanju diska zauzeo 16. mjesto (62,31), Matija Gregurić je u bacanje kladiva zauzeo 17. mjesto (73,69), dok je Marija Tolj u bacanju diska bila 23. (59,87). Hrvatska rekorderka u maratonu Bojana Bjeljac završila je utrku na 71. mjestu (2:41.13), dok naša druga predstavnica Matea Parlov Koštro nije uspjela završiti svoj drugi olimpijski maraton.
Na EP-u Rimu imali smo čak 17 predstavnika, a osvojene su dvije medalje. Sandra Elkasević je osvojila čak sedmo uzastopno europsko zlato. Barcelona (2010.), Helsinki (2012.), Zurich (2014.), Amsterdam (2016.), Berlin (2018.), Muenchen (2022.), Rim (2024.) – sedam gradova, sedam europskih prvenstava, sedam zlatnih medalja najbolje hrvatske atletičarke. Drugu medalju za Hrvatsku osvojio je Filip Mihaljević koji je bio drugi u bacanju kugle. Spomenimo i kako je Roko Farkaš sa samo 19 godina postavio novi hrvatski seniorski rekord na 200 metara (20.70). Prijašnji rekord, kojeg je držao Željko Knapić, bio je star čak 43 godine.
Na Svjetskom dvoranskom prvenstvo u Glasgowu početkom ožujka, imali smo tri predstavnika – Filip Mihaljević je bio osmi u bacanju kugle, Marino Bloudek je bio 27. na 800m, dok je Jana Košćak odustala od natjecanja u petoboju nakon ozljede.
Dodajmo i kako je Filip Pravdica u svibnju na mitingu u Kranju srušio državni rekord u skoku u dalj sa 8.35 m Filip je popravio osobni rekord za 20 centimetara, te srušio državni rekord star više od 20 godina. I ove godine je održan Zagreb Meeting – Boris Hanžeković Memorijal. Postavljeno je sedam novih rekorda mitinga, a Sandra Perković je bila druga iza Amerikanke Valarie Allman.
Tri velika finala i naslov svjetskih prvaka za vaterpoliste
Ova će godina ostati zapamćena kao najuspješnija u povijesti, jer su izabranici Ivice Tucka bili u finalu sva tri velika međunarodna natjecanja. U Dohi je Hrvatska postala svjetskim prvakom, a osvojena su srebra na Olimpijskim igrama i Europskom prvenstvu.
Sve je počelo Europskim prvenstvom u Dubrovniku i Zagrebu, kad je Hrvatska nakon samo mjesec dana pripreme “uskočila” kao domaćin umjesto Izraela. Nakon prolaska skupine u Dubrovniku, Hrvatska je u četvrtfinalu u Zagrebu izbacila Grčku (13-8), a potom u polufinalu i Mađarsku (11-8), da bi u finalu izgubila od Španjolske (10-11) golom Alvara Granadosa u zadnjem napadu na utakmici.
Samo dvadesetak dana poslije Hrvatska je uzela svoj treći naslov svjetskih prvaka. Barakude su u četvrtfinalu slavila protiv Srbije (15-13), a u polufinalu protiv Francuske na penale (17-16). U uzbudljivom finalu, koje je okončano u drami peteraca, Hrvatska je u Dohi pobijedila Italiju 15-13 te se u domovinu vratila sa zlatom.
Na Olimpijskim igrama u Parizu “Barakude” su u skupini izgubili od Italije i SAD-a, ali su potom u završnici briljirali. U četvrtfinalu su izbacili europske prvake Španjolce (10-8), a u polufinalu Mađare (9-8), da bi u velikom finalu poklekli u srazu sa Srbijom (11-13), te osvojili olimpijsko srebro.
Splitski Jadran je drugu sezonu zaredom prvak Hrvatske nakon što je u finalu nadigrao Jug, a igrao je i finale regionalne lige.
Roland Garros sretan za Donnu Vekić i Matu Pavića
Osvajanjem srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Parizu Donna Vekić je okrunila najbolju sezonu u karijeri, koju je završila na 19. mjestu pojedinačne WTA ljestvice. U olimpijskom finalu odigranom u Roland Garrosu Osječanku je svladala Kineskinja Zheng Qinwen sa 6-2, 6-3, a na putu do finala Vekić je pobijedila Talijanku Luciju Bronzetti, Kanađanku Biancu Andreescu, Amerikanku Coco Gauff, Ukrajinku Martu Kostjuk i Slovakinju Annu Karolinu Schmiedlovu.
Osim osvajanja olimpijskog srebra, 28-godišnja Osječanka je u lipnju i srpnju ostvarila najbolje rezultate. Ušla je u finale WTA 500 turnira na travi u njemačkom Bad Homburgu, u kojem je poražena od Ruskinje Diane Šnajder, a potom je došla i do svog najboljeg rezultata na Grand Slam turnirima, probivši se u polufinale Wimbledona u kojem je, u dramatičnom dvoboju, poražena od Talijanke Jasmine Paolini sa 6-2, 4-6, 6-7 (8).
Mate Pavić je po četvrti put u karijeri došao do statusa najboljeg igrača parova, a to je učinio s četvrtim različitim partnerom. Ono što je uspio s Austrijancem Oliverom Marachom (2018.), Brazilcem Brunom Soaresom (2020.) i Zagrepčanom Nikolom Mektićem (2021.), 31-godišnji Splićanin je učinio i sa Salvadorcem Marcelom Arevalom. Najveći trenutak u sezoni imali su u Parizu, gdje je Pavić osvajanjem Roland Garrosa kompletirao svoju kolekciju Grand Slam trofeja u muškim parovima. Osim toga su osvojili i Masters 1000 u Cincinnatiju te turnire u Ženevi i Hong Kongu.
Uspješnu godinu imao je i Nikola Mektić koji je obnovio suradnju s Nizozemcem Wesleyjem Koolhofom, a to je rezultiralo osvajanjem tri Masters 1000 naslova u Indian Wellsu, Šangaju i Parizu te trijumfima na turnirima u Rotterdamu i Aucklandu. Mektić je godinu završio kao šesti na ATP ljestvici igrača parova.
Marin Čilić se nakon tri godine vratio u društvo pobjednika na ATP Touru, osvojivši trofej u kineskom Hangzhouu pobjedom (7-6, 7-6) protiv domaćeg predstavnika Zhanga Zhizhena. Zbog još jedne operacije koljena, na kojoj je završio u ožujku, Marin je u Hangzhouu nastupio kao 777. na pojedinačnoj ATP ljestvici i postao najniže rangirani tenisač u povijesti ATP Toura koji je osvojio naslov.
Prije te operacije, Čilić je u veljači u Varaždinu zaigrao za reprezentaciju u kvalifikacijskom meču protiv Belgije za nastup na finalnom turniru Davis Cupa. No, Marin je izgubio od Zizoua Bergsa, koji je bio junak belgijske pobjede (3-1), čime je Hrvatska prvi put ostala bez plasmana na završni turnir od uvođenja novog sustava natjecanja.
Od drugih pojedinačnih nastupa hrvatskih tenisača valja izdvojiti polufinale Duje Ajdukovića na ATP 250 turniru u švedskom Bastadu, gdje je u meču za plasman u finale izgubio u tri ravnopravna seta od Rafaela Nadala, a teniski svijet je svojim nastupom oduševio i 19-godišnji Dino Prižmić kad je u 1. kolu Australian Opena vodio ravnopravnu četverosatnu borbu s Novakom Đokovićem te na kraju izgubio od osvajača 24 Grand Slam trofeja sa 2-6, 7-6, 3-6, 4-6.
Krajem srpnja Umag je bio domaćin 34. izdanju ATP turnira Plava Laguna Croatia Open koji je završio trijumfom Argentinca Francisca Cerundola. On je u trosatnom finalu, najdužem u povijesti umaškog turnira, svladao Talijana Lorenza Musettija s 2-6, 6-4, 7-6 (5). Bilo je to prvo umaško finale odigrano u subotu, a pamtit ćemo ga i po tome što su finalisti ni 24 sata poslije zaigrali na olimpijskom turniru u Parizu.
Miran Maričić “upucao” olimpijsku broncu
Hrvatski su strijelci nastavili s osvajanjem medalja na velikim natjecanjima. S Olimpijskih igara u Parizu u svoj Bjelovar s brončanim odličjem u disciplini zračna puška 10 metara vratio se 27-godišnji Miran Maričić. Do svog najvećeg uspjeha u dosadašnjoj karijeri Maričić je stigao sa 230.0 pogodaka u finalu, a ispred njega su ostali samo zlatni Kinez Sheng Lihao i srebrni Šveđanin Victor Lindgren.
U finalu iste discipline, odnosno među najboljih osam u Parizu bio je još jedan Bjelovarčanin, 36-godišnji Petar Gorša, koji je u konačnici zauzeo šesto mjesto. Maričić i Gorša su dobar nastup u Parizu najavili i pet mjeseci ranije, kad su na Europskom prvenstvu u Gyoru s Josipom Sikavicom osvojili srebrnu medalju u momčadskom natjecanju zračnom puškom.
Nadomak velikog finala u trapu, a samim time i moguće medalje u Parizu bio je i 42-godišnji Giovanni Cernogoraz, olimpijski pobjednik u toj disciplini iz Londona 2012. Cernogoraz je bio jedan od šestorice strijelaca koji su nakon kvalifikacija morali u raspucavanje za posljednja dva mjesta koja vode u završnicu i, nažalost, ostao je posljednji “prekobrojni”, odnosno prvi ispod crte što mu je u konačnici donijelo sedmo mjesto.
Lena Stojković ima i olimpijsku medalju
Hrvatski tekvondo borci su u svibnju u Beogradu nastupili na Europskom prvenstvu na kojem su osvojili sedam medalja od čega čak tri zlatne. Zlatnim odličjem okitio se Toni Kanaet (do 80 kg), Nika Karabatić (do 57 kg) i Lena Stojković kojoj je to treći naslov europske prvakinje (do 46kg). Broncu su osvojili Matea Jelić (do 73kg), Ivana Arelić (do 62 kg), Josip Teskera (do 54 kg) i Bruna Duvančić (do 49 kg).
Na Olimpijskim igrama u Parizu Hrvatska je imala troje predstavnika koji su Hrvatskoj donijeli još jednu olimpijsku medalju. Dvostruka svjetska i trostruka europska prvakinja Lena Stojković je u Parizu boreći se u olimpijskoj kategoriji do 49 kg, koja je viša od one u kojoj se inače bori, svojoj kolekciji titula dodala broncu svladavši u dvije runde Turkinju Merve Dincel Kavurat.
Druga dva hrvatska predstavnika na olimpijskom tekvondo turniru Ivan Šapina i Marko Golubić ostali su bez medalja. Šapina je poražen u borbi za broncu, a Golubić u četvrtfinalu.
Ema Sgardelli do europskog zlata u Zadru
Kao i u džudu i u tekvondou i karatisti su u 2024. imali Europsko prvenstvo koje je održano u svibnju u Zadru. Titulom europskih prvaka okitili su se Ema Sgardelli (do 50 kg), Anđelo Kvesić (do 84 kg) i Ivan Martinac (do 75 kg), dok je Ivan Kvesić osvojio brončanu medalju u poluteškoj kategoriji (-84 kg).
Ivan Kvesić je na prvenstvu Mediterana u kategoriji preko 84 kg osvojio zlato, a Sadea Bećirović u kategoriji do 68 kg. Bećirović je u finalu pobijedila kolegicu iz reprezentacije Leu Vukoju, a srebro je u borbama osvojila i Mia Čačko (-61 kg), dok je muška reprezentacija u ekipnim katama (Matija Relić, Luka Koščević i Bor Hartl) osvojila broncu.
U listopadu je u Pamploni održano je ekipno Svjetsko prvenstvo, ptvi put odvojeno od pojedinačnog. Na žalost, hrvatska ženska reprezentacija u borbama, brončana s prošlog prvenstva, nije izborila četvrtfinale, kao ni hrvatska muška reprezentacija koja se u posljednji trenutak plasirala na ovo natjecanje, odustajanjem Azerbajdžana.
Europski naslov Veočića, težak poraz Filipa Hrgovića
Boksačku godinu obilježili su nastupi Gabrijela Veočića i Filipa Hrgovića. Veočić je izgubio u četvrtfinalu poluteške kategorije do 80 kg olimpijskog turnira u Parizu od Dominikanca Cristiana Javiera Pinalesa. Propustio je tako 23-godišnji boksač iz Slavonskog Broda priliku osvojiti prvo hrvatsko boksačko olimpijsko odličje nakon Filipa Hrgovića 2016.
Veočić je ranije, krajem travnja, osvojio naslov europskog prvaka porazivši u finalu u Beogradu Srbina Rastka Simića. Osječanin Luka Pratljačić osvojio je europsku broncu u superteškoj kategoriji, a Lucija Bilobrk srebro.
Filip Hrgović (32) je početkom lipnja poražen u borbi karijere protiv Bitanca Daniela Duboisa, meču za privremeni teškaški pojas svjetskog prvaka po IBF-u. Sudac je nakon konzultacije s liječnikom prekinuo borbu u osmoj rundi zbog posjeklina na Hrgovićevom licu.
Prekinut niz jedriličarskih olimpijskih odličja
Olimpijske igre u Parizu obilježili su jedriličarsku 2024., a na olimpijskom regatnom polju u Marseilleu nastupilo je šest hrvatskih jedriličara u pet klasa – Palma Čargo u iQFoil, Jelena Vorobjeva u ILCA 6, Šime Fantela i Mihovil Fantela u 49eru, Filip Jurišić u ILCA 7 i Martin Dolenc u Formuli Kite. Nažalost, naši jedriličari nisu se snašli u nikad zahtjevnijim uvjetima na regatnom polju pa je prekinut niz jedriličarskih medalja nakon Rija i Tokija.
Hvaranin Jurišić je izborio OI u internim kvalifikacijama protiv dvostrukog olimpijskog doprvaka, a premijerni olimpijski nastup okončao je na 19. mjestu. Filip je nakon četiri plova čak zauzimao drugu poziciju, ali u naredne četiri regate nije bio bolji od 14. mjesta, da bi ga otkazivanja završnih plovova koštalo ulaska u plov za odličja deset najboljih.
Braća Šime i Mihovil Fantela loše su započeli natjecanje u 49eru, ali su potom zajedrili odlično i ušli u plov za odličja kao šesti, s realnim šansama za broncu. Nažalost, Zadrani su potom ostali i bez sreće nakon što su u finalnom plovu u jednom trenutku držali broncu, da bi vjetar pao i ta regata je poništena i odgođena. Dan kasnije su diskvalificirani na startu i OI u Parizu završili kao deveti.
Jelena Vorobjeva zauzela je šesto mjesto u klasi ILCA 6 u Marseilleu, nakon što je u plovu za odličja završila kao deveta. Prva hrvatska olimpijka u jedrenju na dasci Palma Čargo kvalifikacije je završila na 12. mjestu, dok je završnicu izborilo najboljih 10. Hrvatski predstavnik u Formuli Kite Martin Dolenc završio je kao 14. svoj premijerni olimpijski nastup.
Enrico Marotti osvojio je treće mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa u disciplini foil slalom.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 23.12.2024.
