Izabrana djela književnika i sakupljača narodnih priča bačkih Hrvata Balinta Vujkova u osam knjiga predstavljena su utorak na štandu Školske knjige na Interliberu koji se tradicionalno održava na Zagrebačkom velesajmu.
Vujkova Izabrana djela predstavili su predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul, recenzentica Sanja Vulić, urednica, ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, član uredništva Mirko Kopunović i predsjednica Hrvatske čitaonice Subotica Bernadica Ivanković.
Po riječima Katarine Čeliković, Vujkov je prije svega sakupljač, onaj koji je uspio memorirati zapisivanjem onoga što je govorio hrvatski narod od Janjeva na Kosovu, preko Rumunjske, Mađarske, Austrije, Češke i Slovačke pa Hrvatske i na kraju Vojvodine.
To je rezultiralo radom prikupljenim u ovih osam knjiga, napomenula je i dodala da je Vujkov, premda pravnik po struci, zapisao i ostavio iznimno usmeno bogatstvo sada zapamćeno u pisanoj riječi.
Žužul je istaknuo da su narodno blago, književnosti i uopće stvaralaštvo, kultura jednoga naroda. Imali smo slučaj da su drugi kupili naše narodno stvaralaštvo i onda mu davali i pridijevali svoje ime, rekao je i dodao da je Vuk Karadžić “kupio narodno blago po Dalmaciji”.
Pjesme su i riječi, naglasio je, kao i ptice – idu svukud i nikad ne znate koja je i čija je to ptica ili riječ. Treba skupiti riječi pa onda mogu tako nastati ovako krasne knjige, napomenuo je.
Osma knjiga “Didin rukopis” su Vujkova autorska djela, rekla je Sanja Vulić i dodala da je ostalih sedam knjiga u kojima je zapisivao govore.
Naglasila je da su autorska djela također na dijalektu ili na hrvatskom standardnom jeziku.
Prof. Vulić je istaknula da je Vujkov jako puno bilježio i u istočnom Srijemu, odakle su Hrvati prisilno iseljeni početkom devedesetih godina pa su tamo ostali tek “ostatci ostataka”.
Njihovi su se govori uvijek u dijalektologiji svrstavali u tzv. šumadinsko-vojvođanske, podsjetila je i dodala da se, međutim, po zapisima Balinta Vujkova vidi da su oni također bili arhaični štokavci slavonskoga dijalekta, ikavci, a ne ekavci tog doba kad je on to bilježio.
Mirko Kopunović je istaknuo da svaku od knjiga prati tumač nepoznatih riječi i izraza. Prikupljeno je više od četiri tisuće manje poznatih riječi i oko 40 manje poznatih izraza, napomenuo je i dodao kako danas, uostalom kao i Hrvati, sve više nestaje hrvatski govor u Vojvodini.
Balint Vujkov rođen je 1912. u Subotici, a umro 1987. Književnik je, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac. Dramatizirao je brojne narodne pripovijetke koje je sakupio i zapisao. Sakupljao ih je u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj (karaševski Hrvati), Češkoj, Vojvodini, Austriji, Hrvatskoj (u Lici) i na Kosovu tijekom 55 godina.
Po značaju njegovog sakupljačkog rada ga pojedini stručnjaci stavljaju razinu s braćom Grimm. Bio je pjesnik, pripovjedač, pisac bajki, fantastičnih priča, dramatik, publicist, polemičar, esejist, romanopisac. Pokretač je i član uredništva u većem broju književnih časopisa, novina i narodnih kalendara. Po struci je bio pravnik. Radio je kao odvjetnik, u službi pravne pomoći i kao sudac subotičkog okružnog suda.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 14.11.2024.
