Putnici namjernici, domaći i strani gosti, povjesničar, koji tragaju za ljepotama prohujalih vremena, u Kreševu mogu osjetiti dah prošlosti, šetnjom čaršijom sa starim, autentičnim bosanskim kućama, džamijom Hadži Hasana i franjevačkim samostanom sv. Katarine Aleksandrijske s muzejom koji čuva kulturno blago koje se rijetko gdje može vidjeti.
Franjevački samostan u Kreševu pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji, s Crkvom sv. Katarine utemeljen je krajem 14. stoljeća. Nekoliko je puta rušen ili zapaljen, ali je uvijek nicao iz pepela i ruševina.
Okružen je bujnom šumskom vegetacijom, uz rječicu koja neprestano žubori i svojom tišinom mami umorne putnike. U dvorištu je postavljena bista fra Grge Martića, rad Ivana Meštrovića, i proglašen je za Nacionalni spomenik BiH.
Iza Crkve je Muzej, nedavno otvoren za javnost, a goste s osmjehom dočekuje kustos muzeja Marko Čalaga. Pojašnjava da Muzej ima tri dijela u kojima se čuva kulturno-povijesno blago.
– Posjetitelji mogu vidjeti i Etnografsku zbirku koja je izložena u dvije dvorane. U jednoj je predstavljena kultura življenja ljudi tog kraja, a u drugoj je gospodarstvo. U suterenu Muzeja su izloženi arheološki eksponati, numizmatička zbirka, stara kovačnica i zbirka kreševskih minerala – pojašnjava Čalaga u intervjuu za Fenu.
Sačuvane su knjige iz oblasti medicine jer su fratri, kako je kazao, bili nositelji cjelokupnog kulturnog života, te su se bavili i medicinom. U Kreševu je rođen i prvi diplomirani liječnik fra Mato Nikolić, a izložene su njegove igle za akupunkturu. A tu su i knjige ljekaruše koje su rukom pisane.
– Muzej je bogat starim knjigama, a najstarija knjiga koja se čuva u arhivu je Teološka zbirka iz 12. ili 13.stoljeća. Pisana je rukom na latinskom jeziku i svjetski je raritet. Među starim i rijetkim knjigama tiskanim od 15.do 19. stoljeća nalaze se knjige različitog sadržaja koje svjedoče o kvaliteti i širini obrazovanja i interesa franjevaca – ističe Čalaga.
Tu su vrijedne teološke knjige – biblije, misali, brevijari, kantuali, knjige iz prava, medicine, “Pirotehnika” iz 1567, farmaceutsko-medicinska djela Maththioli-ja iz 16.stoljeća, De re Metalica iz 1657.godine jedna od šest primjeraka u svijetu, rječnici, Kur’an i druge knjige.
U muzeju je izložena ljekaruša fra Alojzija Perčinlića. Liječenjem su se bavili fra Tomo Dafinić, fra Franjo Gracić, fra Tadija Lagarić, fra Nikola Ilijić, dr.fra Mato Nikolić koji je dozvolu za liječenje dobio od pape Pia VII, dr.fra Ivan Petar Marešević kojemu je izložena doktorska diploma bečkog sveučilišta, fra Mato Mačuga. Piše dnevnik.ba.
Velika vrijednost je Herbarij iz 16.stoljeća, s preciznim objašnjenjem biljaka kojima se liječe bolesti. Na latinskom je jeziku jer, kako kaže Čalaga, jezik katoličke crkve bio je latinski. Tek nakon Drugog svjetskog rata latinski je “izbačen”.
Navodi podatak da je Fra Mato Bogdanović u Rimu studirao kirurgiju 1767. godine, te je na povratku u samostan donio knjige Matholi-ja, Donzelli-ja Vellemont-a i drugih autora.
Posebnost su i zvona “ta’te” tahte (ploče za zvonjenje), specifičan rad kreševskih majstora iz ranog Srednjeg vijeka
Pažnju posjetitelja posebno privlači Spomen soba fra Grge Martića koji je većinu svoga života, kako pojašnjava Čalaga, proveo u Kreševu. Sačuvano je dosta njegovih osobnih predmeta, kao što je sablja, poklon od Bana Josipa Jelačića, ordeni, namještaj od Omer-paše Latasa i drugo.
– Fra Grga je prozvan ‘bosanskim Homerom’ jer je bio najplodonosniji književnik, a najpoznatija djela su mu “Osvetnici” i “Posvetnici” – podsjeća Čalaga.
Kako bi sačuvali svo to kulturno-povijesno blago, želja mu je da se sve digitalizira i da eventualno, knjige budu prevedene.
Posebnost su i zvona “ta’te” tahte (ploče za zvonjenje), specifičan rad kreševskih majstora iz ranog Srednjeg vijeka. Ispričao je anegdotu, a radi se to tome da su jednom Osmanlije zabranile korištenje crkvenih zvona. Ali vješti kreševski kovači dosjetili su se da sami naprave zvona kojim su obilježavali važne blagdane. Iskovali su dvije metalne ploče, ta’te, a uz udaranjem bata dobije se identičan zvuk zvona. Jedine su u BiH.
To nije sve. Čalaga kaže je nadomak Kreševa selo Vranci, poznato po čistoj prirodi, tradicionalnim kućama kaplamušama. Sačuvani su tragovi srednjovjekovnog urbanog modela, kontrastan kolorit bijelih zidova i crnih krovova, horizontalno prepuštanje katova preko prizemlja i strmi četverostrešni krovovi.
U centru Kreševa je i džamija Hadži Hasanova. Vrata su joj uvijek otvorena za namjernike koji u njenom hladu žele odmoriti, vode se napiti, a i Bogu se pomoliti.
Iako mali grad, Kreševo ima najviše nacionalnih spomenika, i to osam: Stari grad-Bedem, Kreševo-povijesno gradsko područje, Franjevački samostan s pokretnom imovinom, Rimski most u selu Vranci, Sedam kuća u selu Vranci, Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) u Deževicama, Nekropola sa stećcima na lokalitetu Klupe, Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvenjak u selu Komari i Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kose u Crnićima.
Također je Kreševo poznato i po mineralima i rijetkim kristalima. Citrin je mineral kvarca, među sakupljačima poznat kao „kristal dobrog raspoloženja“. Rijedak je u Europi. Svake godine u listopadu Zavičajna udruga „Kreševski citrin“ organizira sajam minerala, kristala, fosila i drugih ruda koje plijene pažnju posjetitelja.
Općina Kreševo smještena je u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i pripada Srednjobosanskoj županiji. Graniči s općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.
Autor: CroExpress Datum objave: 27.06.2022.
