Autor: Zoran Stupar
Priča Nikole Ružića (29) iz Koprivnice slična je pričama velikog broja hrvatskih iseljenika posljednjih godina. Nikola je svoju sreću prije tri godine potražio u Stockholmu, glavnom gradu Švedske.
Ovaj stručni prvostupnik tehničke i gospodarske logistike u Hrvatskoj, nažalost, nije mogao pronaći posao.
– Nakon više od tisuću poslanih zamolbi i više od 18 mjeseci bez posla, odlučio sam se za promjenu okoline. Prvotni plan je bio odlazak u Kanadu, ali nakon kratkog premišljanja odlučio sam ostati u Europi. Odabrao sam Stockholm – prisjeća se.
Bilo je to početkom 2013. godine. Do sada je u Švedskoj promijenio desetak različitih poslova u različitim branšama.
– Ovdje se na mijenjanje poslova gleda kao na prednost. Nekoliko faktora utjecalo je na takve moje odluke; posao mi je postao monoton, nisu mi odgovarali uvjeti u firmi, prelazio sam na drugi posao zbog veće plaće… Trenutno radim u jednoj građevinskoj tvrtki. Jedan od prvih poslova koje sam radio kada sam došao bio je upravo u građevini. S vremenom sam zavolio taj posao jer zahtijeva veliku odgovornost, dinamičnost i svakodnevno se suočavate s različitim izazovima.
ŽELITE SVOJU ISELJENIČKU PRIČU PODIJELITI S NAMA?Javite nam se na redaktion@croexpres.eu ili zoran.stupar@croexpress.eu
Što Hrvatska, iz njegove perspektive, može naučiti od Švedske kako priče poput njegove postale iznimka, a ne pravilo? Odnosno, kako bi Hrvatska postala ekonomski stabilna zemlja.
– Jedna od činjenica koja Švedsku čini zemljom u usponu je to da nisu ratovali zadnjih 200 godina. Kad je nastupila svjetska kriza 2008. godine, švedske vlasti su umjesto rezova u gospodarstvu uložile ogromne količine kapitala u građevinski sektor, koji sam po sebi veže mnoge druge djelatnosti. Kriza se, u principu, nije ni osjetila.
Lijepa priroda, duge zime i astronomske cijene nekretnina
Švedska je, kaže Nikola, moderna, napredna i uređena država na svim poljima. Velika važnost pridaje se ekologiji i očuvanju okoliša, a švedska priroda je nešto što mu se osobito sviđa. Oduševila su ga šume i jezera, osobito Stockholmski arhipelag. S druge strane, teško se prilagoditi na duge zime i kratke dane tijekom tog razdoblja. U te dane, svjedoči, ponekad bude pomalo depresivno. Osim toga, cijene nekretnina i najmova izuzetno su visoke.
Iako je Stockholm sam po sebi multikulturalan grad i u njemu se osjetio dolazak ogromnog broja izbjeglica. Švedska ih je ‘po glavi stanovnika’ primila najviše u Europi. Ponajviše se to vidi na porastu cijena najma nekretnina.
– S mojeg gledišta, nemam ništa protiv ljudi koji su izbjegli iz rata i siromaštva. Ali postoji i velik broj onih koji žive na socijalnoj pomoći i ne žele raditi.
Čemu se nada u budućnosti?
– Građevina je branša koja progresivno raste u Švedskoj. Volio bih jednog dana otvoriti svoju tvrtku. No, to je zasad tek jedan mogući plan – zaključuje Nikola.
>>> ŽIVIO JE 12 GODINA NA NOVOM ZELANDU ‘Nisam se uklapao i vratio sam se u Hrvatsku. Ali…’
Datum objave: 26.09.2016.
