Autor: Hina/CroExpress

Prve certifikate o stjecanju oznake zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini u četvrtak su na prigodnoj svečanosti u Vukovaru primili proizvođači slavonskog kulena Andrija Čuha iz Soljana u županjskoj Posavini, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ‘Job’ iz Josipovca kod Osijeka te Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca nedaleko Vinkovaca, koji je ujedno ispunio i kriterije za dobivanje prvog slavonskog svjetskog superbrenda ‘Slow Food’.

‘Nakon višegodišnjeg mukotrpnog puta na zaštiti kulena, koji je prošla Udruga ‘Slavonski domaći kulen-kulin’, Ministarstvo poljoprivrede je u rujnu 2013. godine Slavonski kulen zaštitilo oznakom zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini, a ostvaren je i preduvjet za zaštitu na europskoj razini jer je okončana pravna regulativa i propisan postupak koji se upravo privodi kraju’, podsjetio je pročelnik Vukovarsko srijemske županije za poljoprivredu i tajnik Udruge ‘Slavonki domaći kulen-kulin’ Andrija Matić.

Izrazio je žaljenje što nema više proizvođača kulena koji su se odlučili na zaštitu svoga proizvoda rekavši kako se od 35 članova Udruge ‘Slavonski domaći kulen-kulin’ na zaštitu zemljopisnog podrijetla kulena odlučilo njih deset od kojih je, međutim, u tome uspjelo samo njih troje.

Postupak je zahtjevan i nije lako ispuniti sve potrebne kriterije. Mnogi nisu zainteresirani i zbog činjenice da kulena nema dovoljno na domaćem tržištu tako da im nije primarno oznakom zemljopisnog podrijetla osvajati nova tržišta kada i ovako sve što proizvodu mogu prodati, kazao je Matić.

Po riječima predsjednice Udruge ‘Eko Slavonija’ i predstavnice ‘Slow Food Slavonica’, jednog od hrvatskih ogranaka tog pokreta za promociju i očuvanje vrhunske i autohtone hrane Katarine Kozine, ‘Slow Food Slavonica’ planira okupljati lokalne proizvođače mesa crne slavonske svinje i kulena iz istočne Hrvatske i pronalaziti im tržište u Europi i Hrvatskoj.

Izvorni hrvatski proizvod kulen organizacija ‘Slow Food’ uvrstila je u projekt ‘Ark of Taste’ koji se bavi čuvanjem gastronomskih okusa kojima prijeti nestanak, kazala je Kozina napominjući i kako će ugostiteljski objekti također moći dobiti oznaku ‘Slow Fooda’. U Hrvatskoj će takvih hotela i restorana uskoro biti oko pet stotina, a svi će biti uvršteni u aplikaciju za mobilne telefone čija je izrada pri kraju.

‘Dobivanje certifikata znači nam u marketinškom smislu više nego u prodajnom jer već imamo svoje stalne kupce i nemamo problema s prodajom svega onoga to proizvedemo’, rekao je novinarima proizvođač kulena Adam Zvonarević koji godišnje proizvede oko 500 komada kulena, a na svom domaćinstvu ima zaokruženu proizvodnju, od uzgoja crne slavonske svinje do proizvodnje kulena.

Proizvođač slavonskog kulena Andrija Čuha iz Soljana smatra kako priča o kulenu definitivno ima svoju budućnost, no bez pomoći države i pronalaska povoljnih kreditnih sredstava teško da će biti proširenja proizvodnje

Datum objave: 26.02.2015.