Mons. Gorski, pomoćni biskup zagrebački: Šutnja govori o osjećaju krivnje

Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski kazao je da su se vjernici okupili da bi odali počast žrtvama Blajburške tragedije i da mole za mir i oproštenje grijeha žrtava i grijeha ubojica.

Komemoraciji su bila nazočna izaslanstva Hrvatskoga sabora, koje je predvodio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, i Vlade, koje je prevodio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. 

Biskup Gorski je kazao da je 79 godina prošlo od svibnja 1945., mjeseca s najviše ubijenih hrvatskih građana, i to nakon završetka Drugog svjetskog rata, čije su kosti posijane od Austrije do BiH.

U Maceljskoj šumi ubijen je 21 svećenik i bogoslov, u kosturnici pokapano je 1247 žrtava, a to nije ni jedan posto ubijenih bez suda i dokazane krivnje. Nisu mogli dokazati istinu i primiti sakrament, odvedeni su kao ovce na klanje, zakopani u rovove kako se nikad ne bi saznalo gdje su. Ali, ako ljudi šute, zemlja progovara, kazao je Gorski.

Istaknuo je da svaka strana u ratu čini zločine, ali za njih su odgovorni samo poraženi. Međutim, nikada se zločin nad zarobljenicima ne može tumačiti kao djelo pravde.

Šutnja govori o osjećaju krivnje, zašto se okolnosti ne istraže i objelodane, te ne obilježe stratišta i ne ukopaju ubijeni, kaže Gorski dodajući da su „davno u nama minuli negativni osjećaji i mržnja, ostala je jedino molitva i preporučivanje Bogu duše žrtava“.

Istaknuo je da su mnogi umirali za Hrvatsku koja je poželjna za život, ali takva je zemlja moguća tek kad se teški teret prošlosti oslobodi s njezina vrata i nogu.

Gubitak povjerenja i snova mnoge tjeraju na odlazak iz Hrvatske

„Još smo zarobljenici neriješenih pitanja prošlosti, gubitak povjerenja i snova mnoge tjeraju na odlazak iz Hrvatske“, rekao je Gorski i poručio da moramo razmišljati o budućnosti. „Ne smijemo propustiti jedinstvenu priliku da od snova napravimo privlačnu stvarnost“, dodao je.

Masovne grobnice u Maclju dio su Blajburške tragedije, koja obuhvaća ubojstva velikog i nepoznatog broja vojnika i civila, koji su zarobljeni na širem području Blajburga i Dravograda, gdje su se povukli pred partizanima u svibnju 1945., te „Križni put“, odnosno duge marševe smrti na koje je veliki broj preživjelih bio prisiljen nakon predaje.

Po podacima dostupnim javnosti, 1992. godine su iz 23 masovne grobnice u Maclju ekshumirane 1163 žrtve koji su svečano pokopane 2005. godine.

Trodnevno obilježavanje stradanja uključuje molitvu i polaganje vijenaca pored spomenika Blajburškim žrtvama na groblju u Untreloibachu i na Bleiburškom polju, te služenja mise u župnoj Crkvi svetog Petra i Pavla u Blajburgu.

U subotu je pored aktualne mise održana komemoracija kod Središnjeg križa na Mirogoju u Zagrebu, gdje je državna delegacija koju je predvodio predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković položila vijence i zapalila svijeće.

U nedjelju će se na Radimlji kod Stoca održati središnja komemoracija u BiH, a misu će predvoditi biskup mostarsko-duvanjski Petar Palić, nakon čega će biti položeni vijenci.

Organizator komemoracija je Počasni blajburški vod, a suorganizatori u liturgijskom dijelu Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine.

Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 18.05.2024.