‘Danas imam posebno zadovoljstvo biti u srcu Svete Zemlje, gdje zajedno svjedočimo povijesnom trenutku – otvorenju i blagoslovu Kapele hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama. Ulaganjem u projekte u Betlehemu, nakon izazovnih godina pandemije i rata, želimo lokalnom stanovništvu poslati poruku nade u budućnost, mir i suživot. Ponosan sam što je Hrvatska kapela prva dovršena u nizu od deset nacionalnih kapela, uz palestinsku i španjolsku’, poručio je, između ostalog, ministar Grlić Radman iz Betlehema.
Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić predvodio je misno slavlje i blagoslovio Kapelu hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama nadomak Betlehema u subotu, 1. ožujka u 10 sati uz izravan prijenos na Laudato televiziji i Hrvatskom katoličkom radiju.
Koncelebrirali su fra Francesco Patton, kustod Franjevačke Kustodije Svete Zemlje, fra Sandro Tomašević, diskret Kustodije, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup u miru, fra Tomislav Glavnik, koordinator izgradnje Kapele, te sedamdesetak svećenika, od toga četrdesetak franjevaca Kustodije i svećenici pratitelji hrvatskog hodočašća. Hodočasnicima iz Hrvatske, BiH i iseljeništva pridružili su se domaći vjernici i prijatelji Hrvata iz Galileje. U svečanosti je sudjelovao ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman kao izaslanik predsjednika Vlade RH, te predstavnici lokalne vlasti grada Beit Sahoura (Pastirske poljane). Nositelji projekta koji se realizirao od 2020. godine i blagoslova kamena temeljca preko blagoslova početka radova 2022. godine do danas su: Samostan franjevaca konventualaca sa Svetog Duha u Zagrebu, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH te Franjevačka Kustodija Svete Zemlje. Unutrašnje uređenje osmislio je akademski kipar iz Tomislavgrada Ilija Skočibušić, a u nju je ugrađen materijal iz Hrvatske i BiH.
Uoči početka misnog slavlja nazočnima se obratio fra Tomislav Glavnik, koordinator izgradnje Kapele. Vlada RH sudjelovala je u građevinskom uređenju Kapele te se okupljenima zatim obratio izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Gordan Grlić Radman.
Mons. Tomo Vukšić u homiliji je istaknuo višestoljetnu vezu Hrvata i Isusove domovine. Do danas je teško reći broj pobožnih Hrvata koji su pohodili sveta mjesta, ali vrijedi izdvojiti one koji su ostavili poseban trag – sv. Nikolu Tavelića, prvog hrvatskog sveca i mučenika, „a nakon njega su uslijedili drugi iz našega naroda kojima smo na čast sagradili ovu kapelu”, rekao je mons. Vukšić i dodao: „Nikolin primjer svetosti je dar koji je hrvatskom narodu – valja to prepoznati – stigao upravo iz Svete Zemlje. On je, zajedno s primjerima drugih svetaca i blaženika, također poziv na svetost i intimna poveznica s cijelom zajednicom naroda Božjeg.”
Podsjetio je i na velike zasluge trojice braće Brankovića – Pavla, Antuna i Jakova – hrvatskih vitezova svetoga reda jeruzalemskoga, podrijetlom s područja Vrhbosanske nadbiskupije: „Oni su 1681. godine, boraveći u Jeruzalemu, svojim sredstvima kupili dio vrta u kojemu je Isus Krist proveo posljednje sate svoga života, odnosno Vrt starih getsemanskih maslina, kako mu je bio naziv. Darovali su ga Katoličkoj Crkvi, odnosno franjevačkoj zajednici, i otada je taj vrt u crkvenim rukama i njim upravlja Kustodija Svete Zemlje.”
Nadbiskup Vukšić je u ime dviju biskupskih konferencija, BK BiH i HBK, izrazio zahvalnost ljudima našega vremena koji su ostvarili zamisao podizanja ovakve Kapele, od stvaranja ideje preko njezine realizacije do materijalne podrške, poželjevši da „ona bude Bogu na slavu, svecima i blaženicima na čast i mjesto hodočasničke molitve za hrvatski narod i njegov napredak te za mir i slogu među ljudima i narodima u Svetoj Zemlji”.
Na kraju je mons. Vukšić zaključio: „ponizno priznajemo da je biti kršćanin redovito više zadaća koju tek trebamo ostvariti, negoli stanje koje smo već postigli. Odnosno, kao što je pisao sveti Jeronim, možda prvi hodočasnik iz Dalmacije, koji je u Betlehemu živio cijele 34 godine: ‘Kršćanin se ne rađa nego se kršćaninom postaje.’ Stoga, neka po zagovoru hrvatskih svetaca i blaženika, ovaj hram koji blagoslivljamo njima u čast, bude mjesto gdje će hodočasnici sebe izgrađivati kao hramove Božje i ispovijedati da je Krist Gospodin i Spasitelj. Neka ovdje jačaju svoju vjeru i neka se s ovoga mjesta, poput svetih pastira, vrate tamo odakle su došli te svojim životom, djelima i riječima nastave slaviti i hvaliti Boga za sve što su ovdje doživjeli.”
Na kraju se sudionicima misnog slavlja s blagoslovom kapele hrvatskih svetaca i mučenika obratio kustod Franjevačke kustodije Svete Zemlje fra Francesco Patton.
Kapela hrvatskih svetaca i blaženika smještena je u središnjem dijelu Pastirskih poljana, između palestinske i španjolske kapele, a prostor na 350 četvornih metara ima 250 sjedećih mjesta. Radovi na kapeli započeli su 22. svibnja 2022. blagoslovom što ga je udijelio tadašnji splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, a završili su nakon dvije godine – 23. srpnja 2024. godine.
Kapela je izgrađena financijskom podrškom Vlade Republike Hrvatske, a opremljena darovima Hrvata iz cijeloga svijeta.
Za uređenje i koncept interijera zaslužan je akademski kipar Ilija Skočibušić.
“To je za naš narod velika stvar. Hrvatska kapela se nalazi na Pastirskim poljanama gdje se anđeo ukazao pastirima i objavio da se rodio Isus. Tamo se nalazi kompleks od pet kapelica, a jedna od njih je i naša s tim da je hrvatska kapelica najveća”, istaknuo je.
Opisujući reljef naglasio je da se radi o velikom drvenom reljefu visine 3,5 metra, dužine 50 metara. “Radi se o reljefu s tim da reljef u pojedinim mjestima izlazi u prostor. Pojedini likovi ili sveci izlaze iz reljefa i ulaze u sam prostor kapele i time sam htio povezati cijelu priču da ne idu samo pojedini likovi prema zidu nego da i oni postaju dio prostora. Kad smo mi u kapeli da se sjedinimo s tim dijelom prostora i one s nama. To je jedan koncept gdje će se dogoditi zajedništvo između skulpture i promatrača”, pojasnio je.
“S jedne strane smo kompozicijski posložili veliku figuru anđela koji naviješta Radosnu vijest i iza njega je mnoštvo anđela, a s druge strane imamo hrvatske svece i blaženike koji dolaze u susret anđelu kao suvremeni pastiri koji predvode svoje stado, odnosno svoj narod. Tako da se ta priča hrvatskih svetaca poveže s pričom s pastirskih poljana”, dodao je Skočibušić.
Fra Tomislav Glavnik, koordinator projekta izgradnje Kapele hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama, kazao je u razgovoru za Hrvatski katolički radio da je pri izradi reljefa korišten bosanski javor, brački kamen i hrvatska hrastovina.
“Puno skepse je bilo na početku, čemu to, a sada nakon truda i upornosti možemo reći da je vrijedilo truda, znoja i živaca i stvarno možemo biti ponosi jer propagiramo naše svece i blaženike, našu Domovinu, kako Hrvatsku tako i BiH i druge zemlje gdje žive naše zemlje i naš narod.”
Istaknuo je i da je važno podupirati kršćane, čuvare svetih mjesta, koji čine 2% stanovništva Svete Zemlje. „Zato cijela Crkva u svijetu živi, prvenstveno moli, da bi u Svetoj Zemlji bio mir i svojim malim ili većim akcijama pomažu preživjeti tim ljudima, da se ne isele, da Sveta Zemlja ne postane muzej.
Hrvatima je dana mogućnost da po prvi puta budu suradnici na projektu Franjevačke kustodije Svete zemlje i da izgrade, nećemo reći svoj objekt, već mi radimo objekt kojim pomažemo kao kršćani kršćanima. Pomažemo kako svjetskim hodočasnicima tako i lokalnoj zajednici i to je naš doprinos, jer evo znamo da smo svi dužni skrbiti i brinuti za crkvu u Jeruzalemu, to je biblijski poziv”, zaključio je fra Tomislav Glavnik.
Kapela hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama sada se stavlja na raspolaganje ovome svetištu i u njoj će misu moći slaviti i hodočasnici iz Hrvatske, ali i iz ostalih dijelova svijeta, jer život se polako vraća na sveta mjesta Svete Zemlje. Smještena je na prostoru koji čuva uspomenu na ukazanje anđela pastirima koji su najavili radosnu vijest, rođenje Isusa Krista, i jedna je od deset predviđenih kapela obnove i proširenja ovoga svetišta, udaljenog svega nekoliko kilometara od Betlehema, poznatog po riječima: „Gloria in excelsis Deo.”
Autor: CroExpress, Ika Datum objave: 01.03.2025.
