Đukanoviću je dolazak u Zagreb prvi službeni posjet inozemstvu otkako su porasle napetosti u njegovoj zemlji.
Predsjednik države Zoran Milanović u četvrtak je podržao modernu, građansku i otvorenu Crnu Goru, čiji je predsjednik Milo Đukanović, usred rasta političkih i etničkih napetosti u njegovoj zemlji, na Pantovčaku počeo službeni posjet Hrvatskoj.
Milanović je na početku tiskovne konferencije s Đukanovićem rekao da bi crnogorski predsjednik ionako došao u uzvratni posjet Hrvatskoj, ali su ga “nedavni događaji u Crnoj Gori ubrzali”.
Đukanović je u Zagreb stigao dan nakon što su oporbene crnogorske stranke, predvođenje njegovom Demokratskom partijom socijalista (DPS), pozvale na formiranje prijelazne vlade koja će raspisati parlamentarne izbore.
Aktualne vlasti u priopćenju su proglašene „marionetama u službi tuđih, antidržavnih i anticrnogoskih interesa”, a nedavno ustoličenje novog mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Joanikija na Cetinju proglasili su „velikosrpskom ofenzivom”.
Milanović je kazao da je Đukanovićev posjet prilika da podrži “modernu, građansku i otvorenu Crnu Goru”.
Pohvalio je i dobre odnose s tom zemljom. “Oni nisu uvijek bili bez oscilacija, ali smo smo razjasnili”, kazao je.
Kazao je i kako bi Crna Gora, zajedno s Albanijom i Sjevernom zaslužuje preferencijalni tretman u prbližavanju Europskoj uniji.
“Moj je zadatak na to skrenuti pozornost onima u Europi koji to ne vide”, naglasio je hrvatski predsjednik.
Crnogorski predsjednik će se u četvrtak susresti i s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, a potom će položiti vijenac ispred mirogojskog spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid boli”. U Zagrebu će se susresti i s predstavnicima crnogorske manjine, a dan kasnije s Milanovićem će boraviti na Brijunima.
Đukanoviću je dolazak u Zagreb prvi službeni posjet inozemstvu otkako su porasle napetosti u njegovoj zemlji.
Na pitanje novinara je li ovim susretom poslana poruka Beogradu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Milanović je kazao da je to svakako poruka. ”Tu je svatko treći višak. I Beograd i Moskva, Bruxelles u onoj mjeri koliko želite biti članica EU-a. Vraćam se opet na to pitanje što sad stoji između Crne Gore i Europske unije”, kaže. Đukanović navodi kako je potpora Hrvatske na europskom putu Crnoj Gori “važna i dragocjena” te da “imamo intenzivnu razmjenu iskustava”, prenosi Večernji list.
Podsjetimo, Joanikije, mitropolit crnogorsko-primorski, ustoličen je 5. rujna u toj povijesnoj, simbolički važnoj crnogorskoj prijestolnici usprkos protivljenju nekoliko tisuća prosvjednika koji su blokirali ceste prema Cetinju i sukobili se s policijom, pri čemu je ozlijeđeno nekoliko desetaka ljudi.
Pritom je ozlijeđeno je nekoliko desetaka ljudi. Joanikije, nasljednik Amfilohija koji je umro prošle godine od posljedica koronavirusa, te patrijarh srpski Porfirije na Cetinje su stigli helikopterom, pod zaštitom naoružane specijalne policije.
Ustoličenje na Cetinju dio Crnogoraca smatra novim pokušajem velikosrpskog utjecaja Beograda na Crnu Goru i negiranja crnogorskog identiteta.
Vlada u Podgorici smatra se prosrpskom, iako i razjedinjenom po nizu pitanja. Premijer Zdravko Krivokapić na vlast je stigao uz veliku pomoć SPC-ja, zbacivši time Đukanovićevu vlast nakon 30 godina vladavine. Bivšeg premijera, a danas predsjednika, Krivokapić optužuje za huškačku retoriku.
„Oni koji su 30 godina bili na vodećim državnim funkcijama i u svojim izjavama se navodno bore za multietničku Crnu Goru, čine sve na produbljivanju napetosti i širenju vjerske i nacionalne netrpeljivosti”, napisao je premijer ovaj tjedan na svom Twitter profilu, dodavši kako oporba „širi mržnju i podjele samo da zaštiti stečeni kapital i privilegije”.
Događaji na Cetinju, simbolički važnom SPC-u i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), kulminacija je dugotrajnih sporova u Crnoj Gori, članici NATO saveza od 2017. godine, po pitanju identiteta i religije.
Prethodna crnogorska vlada, predvođena Đukanovićevim DPS-om, prije dvije godine donijela je zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim je crkvena imovina za koju ne postoji dokaz o vlasništvu prije 198. godine, kad je Crna Gora postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prepisana državi.
CPC je podržao taj zakon, a SPC mu se žestoko usprotivio i poveo masovne prosvjede na crnogorskim ulicama. Nekoliko mjeseci kasnije na parlamentarnim izborima mijenja se vlast, a brojne čelne funkcije u zemlji preuzeli su kadrovi bliski SPC-u.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 16.09.2021.
