Skromno odjeven umirovljenik nadvio se nad šalterom u banci da mu djelatnica nešto šapne. Baš u tom trenutku nastupi tišina u poslovnici i riječi djelatnice su se sasvim lijepo čule: 34.000. Propali pokušaj diskrecije natjerao je umirovljenika da se osvrne oko sebe i vidi tko je sve čuo.

Kako sam iza njega bio samo ja, inspektorski me skenirao da vidi jesam li opasnost za njegove 34.000. Podigao je 100 u apoenima od 20 KM, i brže bolje razgulio u svoj lažni život siromaha. Baš nekako tih dana izašla je informacija da građani BiH u bankama čuvaju preko 14 milijardi (!!!) konvertibilnih maraka što je prvi put više u KM nego u devizama.

To će reći da je štednja u devizama približna štednji u markama pa je tako ukupna štednja samo u BH bankama skoro 28 milijardi maraka! Zamislimo se nad ovim brojem: 28.000.000.000 KM!

Građani jedne male i po svemu bijedne države na periferiji Europe skoro imaju novca da kupe Twitter! A ipak, nikom od njih nikad nije palo na pamet da kupe i jednu dionicu bilo koje firme u BiH ili svijetu. Ok, možda nekom jeste palo na pamet i možda jeste kupio neke dionice neke firme, ali kontinuirani rast štednje govori da je gomilanje jedina „investicija“ u koju BH građani vjeruju.

Mogu samo govoriti iz svog iskustva i općeg dojma, ali moje je uvjerenje da dominantan procent ove štednje pripada starijim građanima. A dominantna većina njih glumata uokolo bijedu, neimaštinu i sveukupni jad. Radi se o kulturološkom fenomenu koji zaslužuje ozbiljnije empirijsko istraživanje, koje je istovremeno i nemoguće – niti jedan ispitanik neće priznati koliko ima novca u banci.

Tako da možemo samo nagađati na osnovu iskustva bankovnih djelatnika koji to više nisu: Najveće štediše su umirovljenici!

Njihovi prihodi nastali su u vremenu dok su bili na vrhuncu radnog vijeka, kada je pojedinac uspijevao stvoriti dodatnu vrijednost, ali je kao i danas nije znao ni u šta uložiti osim u štednju. Eventualno vikendicu. Ovi umirovljenici u pravilu imaju djecu u inozemstvu koji svojim roditeljima šalju novac kako ne bi živjeli jadno i bijedno. Oni taj novac stavljaju u banku i nastavljaju živjeti jadno i bijedno. Opsjena kako bi izazvali sažaljenje djece, okoline, i obeshrabrili eventualne lopove i nametljivu rodbinu da traži nešto od njih.

Godine idu, štednja se uvećava, a ljudi postaju sve stariji i sve manje spremni potrošiti bilo što.

Naprotiv, oni će naći načina da izdvoje dio novca od ionako skromnih mirovina kako bi štednja bila veća. Ovaj trend iako može biti simpatičan i zahvalan za ruganje, ipak ima posljedice po ekonomsku sliku BiH. A ona je negativna. Ogroman novac leži u bankama neiskorišten. Umjesto da bude generator potrošnje, ovaj zarobljeni novac umanjuje ekonomsku aktivnost te šalje poruku štedišama da trebaju štedjeti još više i nemilosrdnije, ne mareći više ni za osnovne životne potrebe.

Naravno, da postoji odgovorna i neovisna država onda bi ista i reagirala. Jednostavno bi naplaćivala štednju. Štediše bi onda tražili drugi način štednje. Novac bi povlačili iz banaka i investirali ga u nešto drugo. Već samo iznošenje novca iz banaka povećava ekonomsku aktivnost, što bi lančano povećalo količinu novca u optjecaju, a ukupna ekonomija bi oživjela.

Možda ne bi bilo loše poraditi i na kulturološkom fenomenu našeg čovjeka koji je spreman dramatično pogoršati vlastitu životnu kvalitetu kako bi povećao saldo na računu.

Drugi je fenomen što je štednja sama sebi svrha jer ljudi u pravilu neće ušteđeni novac potrošiti nikad ni za šta. Umiru sa novcem na računu. U nordijskim zemljama ljudi nastoje uravnoteženo trošiti novac kako bi potrošili sve što imaju do kraja života. Naravno, troše ga vrlo oprezno kako se ne bi doveli u situaciju da žive jadno i bijedno. Ali sigurno se neće dovesti u situaciju da drže novac na računu a da im trpi životni standard. Mijenjanje životnih navika i kulturoloških obrazaca treće generacije nije lak posao.

Ali svaki pokušaj ekonomskog oporavka ove uistinu bijedne države prije ili poslije pozabavit će se izvlačenjem 28 milijardi maraka u potrošnju kako bismo svi bili bogati.

Autor: CroExpress Datum objave: 03.11.2022.