– Iza mene je četrdeset godina novinarske karijere, završilo je jedno prekrasno razdoblje ali ću i dalje nastaviti pisati. Iako sam u Njemačkoj živio i radio više od 50 godina, nisam promijenio državljanstvo i nisam se busao u prsa svojim zaslugama u vrijeme stvaranja hrvatske države i drugim brojnim učinkovitostima – kazao nam je Ott, novinar i knjiženik, koji je objavio više publicističkih uradaka na hrvatskom, slovenskom, njemačkom i francuskom jeziku.
Sve te njegove novinarske i druge zasluge nisu ostale nezapažene. Bio je zaljubljen u svoj posao, u novinarsku profesiju kojoj se davao u cijelosti.
Nevjerojatna je činjenica da je Ivan Ott u mirovini već 13 godina. Unatoč tome u potpunosti je bio angažiran svakodnevnim radom u vanjskopolitičkoj redakciji njemačke radio i televizije u Stuttgartu na SWRu. No vrijeme čini svoje, tako da se ovaj živahni i vrsni novinar nakon 40 godina bavljenja novinarstvom i 30 godina rada na SWRu 31. prosinca 2011. i službeno povukao u mirovinu.
– Kuloarima se pronijela vijest da naša vanjskopolitička redakcija SWR odlazi u mirovinu. Ne, ne, to nije istina. Mi i dalje radimo. U mirovinu odlazi Ivan Ott, a koliko ga ja poznajem, on će i dalje nastaviti raditi. Većini od vas ovdje prisutnih je poznato da je Ivan izučio elektrotehniku u Zagrebu, jer je otac od njega tražio da izuči pošten zanat. Završio je školu koju nije volio. U bivšoj Jugoslaviji Ivan nije ostao jer je došao u konflikt sa tadašnjom politikom, 1961. godine se na pustolovan način prebacio, zapravo pobjegao u Njemačku. O tome bi mogli pričati cijelu večer.
Mnogi znaju da je Ivan imao tragično, teško djetinjstvo koje je opisao u povijesnom romanu ‘Ukradeno djetinjstvo’ gdje je obradio svoje doživljaje i na taj se način vjerojatno oslobodio svojih traumatskih uspomena. Prema romanu je snimljen i odličan dokumentarni film, dok je izdanje na njemačkom jeziku spremno za tisak. Ivan Ott je ostavio svoje tragove u SWR radio postaji kroz brojne radio reportaže na njemačkom i hrvatskom jeziku. Lista ljudi s kojima je vodio intervjue je beskrajno dugačka. Sjećat ćemo ga se po literarnim večerima, po duhovitim kratkim pričama o svećeniku don Šimi, dječjoj knjizi o mačjim pričama.
Njegove duhovite božićne priče koje se već godinama objavljuju na našim SWR radio valovima postale su tradicija. Iza sebe ostavlja i brojne dragocjene tonske dokumente – rekao je dr. Karl-Heinz Meier-Braun šef vanjskopolitičke redakcije SWR i integracijski zastupnik pri ovoj radio postaji, te profesor na fakultetu u Tübingenu na proslavi u Stuttgartu.
Brojna priznanja
Ivan Ott je tijekom svog radnog vijeka primio brojna priznanja. U njegovoj radnoj sobi pohranjena su odlikovanja njemačkog i WFV nogometnog saveza zlatne, srebrne i brončane medalje, zahvalnice njemačkog Caritasa, diplome, pokali brojnih športskih i kulturnih klubova i iseljeničkih udruga, kao i odlikovanja i priznanja hrvatskih tiskovina Športskih novosti, Vjesnika i Večernjeg lista. Najveće priznanje Ottu je dodijelila Vlada RH, odličje Zvijezde Danice s likom Katarine Zrinski za pruženu humanitarnu pomoć Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata 1990. – 1995. godine.
Posebice se ističu njegove zasluge za pomoć zbrinjavanja djece ratnih žrtava i u izgradnji dječjeg Caritasova doma u Brezovici kraj Zagreba. Davne 1993. godine je u akciji njemačkog radija SWR Stuttgart prikupljeno oko 12 milijuna DM za izgradnju dječjeg centra Brezovica kraj Zagreba, prisjeća se Ott. – Vaš rad je od neprocjenljive vrijednosti, posebno u danima kad je Hrvatska u svijetu tražila priznanje i prijatelje, od srca veliko hvala – kazao je prof. dr. Zoran Jašić, prvi hrvatski veleposlanik u Njemačkoj i svijetu Ottu, neposredno prije svog odlaska s dužnosti u Bonnu.
Životni put Ivana Otta
Novinar i književnik, Ivan Ott je rođen u Zagrebu 1934. godine. Njegov život je sličan brodu koji se probijao morem kroz burna povijesna vremena. Rođen je u siromašnoj radničkoj obitelji. U ranoj mladosti, s godinom i pol starosti roditelji su ga otisnuli u bijeli svijet. Naime, Ivana su usvojili ‘teta Slavka i stric Franc’, profesionalni vojnik kraljevine Jugoslavije, časnik po činu. U svibnju 1945. obitelj je evakuirana u Austriju u logorište Viktring kod Celovca. Slijedi Križni put i smještaj u koncentracijski logor Teharje kraj Celja.
Nakon svirepog ubojstva Slavke i Franceka, jedanaestogodišnji Ivan biva prebačen iz logora Teharje u logore za djecu u Celju, ‘Petriček’ i ‘Štigarjeva vila’, takozvani odgojni Domovi za djecu državnih neprijatelja. Godine 1946. slučajno ga pronalazi tjelesni otac Stjepan i vraća u Zagreb, u krug obitelji.
Prva četiri razreda Osnovne škole završio je u Ljubljani, prvi razred Gimnazije u Celju. Diplomirao je u Zagrebu na srednjoj Tehničkoj školi, elektrotehniku. Ivan Ott je živi svjedok poratnih komunističkih zločina. Nakon Viktringa i križnog puta Bleiburga, logora smrti Teharja kraj Celja, popravnih domova za djecu državnih neprijatelja, i nakon školovanja emigrira u Njemačku 1961. godine i nastanjuje su u Stuttgartu.
Počinje raditi u svjetski poznatim tvornicama, AEG-u i SIEMENS-u, u elektronskim računskim centrima. Sve do 1971. godine izbjegavao je kontakte sa emigrantima iz bivše Jugoslavije. Tek 1971. uključuje su u športsko-društveni život ‘gastarbeitera’ s područja Jugoslavije. Osniva nekoliko športskih klubova (nogometni, stolni tenis, šah) i organizira nekoliko športskih europskih prvenstava, postaje član (predsjednik i dopredsjednik) brojnih športskih i kulturnih društava te član njemačkog športskog suda (Verbandsgericht WFV) u pokrajini Württemberg.
Član je Hrvatske kulturne zajednice Stuttgart, dvanaest godina za redom vodi i organizira hrvatske glazbeno-literarne večeri u njemačkoj radio postaji SWR (SDR) Stuttgart. Godine 1971. počinje pisati za Športske novosti Zagreb. To je početak njegova novinarskog rada u Hrvatskoj. Slijedi suradnja sa drugim glasilima Vjesnikove izdavačke kuće, VUS, Vjesnik, Večernji list, Arena, Vikend, Uradi sam. Radi i za druge novine na području bivše Jugoslavije i Njemačke: Delavec-Ljubljana, Oslobođenje-Sarajevo, Rilindija-Priština, YU Novosti-Beograd, Dijasporski list-Freiburg, Živa Zajednica-Frankfurt, Hrvatsko Slovo-Zagreb, CROtime-Stuttgart, katolički elektronski glasnik VERITAS-Dubrovnik i još neke druge.
Godine 1979. radio SWR Stuttgart poziva ga da se oproba kao radio reporter u ARD programu, WDR Köln za jugoslavensku redakciju. Godinu dana kasnije počinje raditi i za DW, Köln, Radio Freies Berlin, RFB i potom i za HRT, Radio Zagreb.
Godine 1991. se prvi put okušao na literarnom području. U svom literarnom prvijencu, povijesno-autobiografskom romanu „Ukradeno djetinjstvo“ opisuje tragediju hrvatskog naroda. Roman je 1999. godine postigao senzacionalan uspjeh. Prvo izdanje je tiskano na slovenskom jeziku. U Sloveniji je po romanu snimljen cjelovečernji dokumentarni film „Otroci sa Petrička“ koji je višeput nagrađivan, a na festivalu slovenskog filma u Portorožu je 2007. proglašen najboljim slovenskim filmom u svim kategorijama. Knjiga postaje bestseler u Sloveniji, 2009. godine. Roman je predstavljen i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a na slovenskom jeziku promoviran je u 25 gradova iz 4 države: Hrvatskoj, Njemačkoj, Sloveniji i USA.
Uz to, 2001. godine su tiskane brošure ‘Wurzel der Gewalt auf dem Balkan’- ‘Korijen nasilja na Balkanu’, ‘Erlebnise des Don Simeon’, ‘Doživljaji don Šime’ i Katzengeschichten – ‘Mačje priče’ u izdanju Kalke Verlaga.
2005. godine ‘Stari i novi doživljaji don Šime’ i ‘Mačje priče’, knjiga za djecu na njemačkom jeziku u izdanju ORION-a iz Rijeke. 2010. godine ‘Djeca žrtve rata i poraća, optužuju’ zaklada Bošković. Gerhardt Hess Verlag priprema treće, obrađeno izdanje romana ‘Ukradeno djetinjstvo’ na njemačkom jeziku. Ivan Ott je objavio i mnogo kratkih priča. Dobitnik je nekoliko nagrada za kratku priču.
Prisutan je u brojnim njemačkim i hrvatskim antologijama. Ott je član njemačkog književnog društva IGdA, Interessengemeinschaft deutschsprachiger Autoren e. V. i Udruge dječjih pisaca u Zagreb. Slovenska Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih zločina je 2011. godine priznala Ivanu Ottu status žrtve i političkog zatvorenika od svibnja 1945. pa sve do njegove punoljetnosti.
Autor: CroExpress, Marina Stojak Datum objave: 21.06.2014.
