Münchenska sigurnosna konferencija počinje svoj treći i posljednji dan u nedjelju, a raspravom dominira smjer nove američke administracije u ukrajinskom ratu i sporovi oko europskog sudjelovanja u pregovorima za mir.
Europska sigurnosna arhitektura, brže pristupanje balkanskih zemalja EU-u i konkurentnost Europe na dnevnom su redu posljednjeg dana međunarodnog skupa u glavnom gradu Bavarske, navodi njemačka novinska agencija dpa.
Prvog dana konferencije američki potpredsjednik JD Vance oštro je kritizirao europske saveznike optuživši ih za ograničavanje slobode izražavanja i ugrožavanje demokracije.
Između ostalog, kritizirao je isključenje krajnje desnog Saveza za Njemačku (AfD) i populističkog Saveza Sahra Wagenknecht (BSW) sa sigurnosne konferencije te se općenito usprotivio isključenju stranaka.
Predstavnici njemačke vlade su to odbacili.
G7 pruža “nepokolebljivu potporu Ukrajini”
Na marginama sigurnosne konferencije sastali su se ministri vanjskih poslova Grupe sedam (G7) vodećih industrijaliziranih zemalja u subotu i potvrdili svoju “nepokolebljivu potporu Ukrajini”.
“Članovi G7 razgovarali su o razornom ratu Rusije u Ukrajini”, rekli su ministri u zajedničkoj izjavi.
“Naglasili su svoju predanost zajedničkom radu kako bi pomogli postizanju trajnog mira i snažne i prosperitetne Ukrajine te ponovno potvrdili potrebu za razvojem čvrstih sigurnosnih jamstava kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi.”
Sastanku najviših diplomata SAD-a, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Kanade, Japana i Italije te EU-a prisustvovao je i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
Ukrajina se uz potporu Zapada gotovo tri godine brani od ruske invazije.
Zemlje G7 pružile su vojnu i financijsku potporu Kijevu, uključujući stavljanjem Ukrajini na raspolaganje ruske državne imovine zamrznute na Zapadu.
U priopćenju od subote nisu isključene nove sankcije Rusiji.
“Sve nove, dodatne sankcije nakon veljače trebale bi biti povezane s tim hoće li Ruska Federacija ući u stvarne, dobre napore za trajno okončanje rata protiv Ukrajine koji će Ukrajini pružiti dugoročnu sigurnost i stabilnost kao suverenoj, neovisnoj zemlji”, stoji u zajedničkoj izjavi.
“Članice G7 ponovno su potvrdile svoju nepokolebljivu potporu Ukrajini u obrani njezine slobode, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta.”
Države su se također obvezale na potporu trajnom miru na Bliskom istoku. Oni su podržali sporazum dogovoren između Izraela i palestinske militantne organizacije Hamas, koji predviđa prekid vatre i oslobađanje talaca koje drži Hamas.
Također su pozvali na povećanje humanitarne pomoći ratom razorenom Pojasu Gaze.
Europski samit o Ukrajini
Elizejska palača objavila je da europski čelnici planiraju održati poseban samit u Parizu o sukobu u Ukrajini kao odgovor na planove američkog predsjednika Donalda Trumpa da okonča rat.
“U tijeku su razgovori vodećih europskih političara o mogućem neformalnom susretu, ali ništa još nije finalizirano”, priopćili su iz Elizejske palače.
Nisu željeli potvrditi hoće li se samit održati u nedjelju ili ponedjeljak u Parizu.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski isprva je najavio planove na X-u, ali je kasnije izbrisao objavu u kojoj je također stajalo: “moramo pokazati našu snagu i jedinstvo.”
Na sigurnosnoj konferenciji Sikorski je prvotno govorio i o pozivu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na sastanak u Parizu.
Čelnici zemalja EU-a i Ukrajine opiru se pristupu Washingtona koji želi sam pregovarati s Rusijom da se okonča rat i inzistiraju na tome da bi i oni trebali biti dio pregovora za mirno rješenje sukoba koji bjesni već gotovo tri godine.
Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom u srijedu i složili se započeti pregovore o okončanju rata “odmah”, podižući uzbunu među Ukrajinom i njezinim europskim partnerima zbog potencijalnog zaobilaženja u mirovnim pregovorima.
SAD od Europe traži da izvijesti o vojnim kapacitetima za Ukrajinu
Američka vlada zatražila je od europskih saveznika da izvijesti kakvo bi oružje, trupe i sustave oružja mogli dati kao dio sigurnosnih jamstava za okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Zemlje su upitane koliko bi vojnika mogle poslati u Ukrajinu za mirovne snage ili programe obuke za održavanje mira nakon završetka sukoba, kao i konkretne prijedloge o tome kako bi izgledao mirovni aranžman predvođen Europom.
Trumpova administracija rekla je da bi, ako se postigne mirovni sporazum u Ukrajini, Europljani trebali preuzeti odgovornost za osiguranje da Rusija više ne napadne Ukrajinu, naglašavajući da SAD neće rasporediti mirovne snage u Ukrajini.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je na marginama Muenchenske sigurnosne konferencije da je svjestan da je takav upitnik poslan, iako ga on sam nije vidio.
Čelnik NATO-a rekao je da može u potpunosti razumjeti da bi dostava takvih podataka mogla pridonijeti mirovnim naporima, pomoći u fokusiranju razgovora i bila bi korak prema dobivanju mjesta za europske vlade za pregovaračkim stolom.
Lavrov i Rubio o Ukrajini i uklanjanju bilateralnih prepreka
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik Marco Rubio razgovarali su u subotu o situaciji u Ukrajini, kao i o uklanjanju “jednostranih prepreka” koje je postavila prethodna američka administracija, priopćila je Moskva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u petak da njegova zemlja nije pozvana na pregovore u Saudijskoj Arabiji i da Kijev neće stupiti u kontakt s Rusijom prije konzultacija sa strateškim partnerima, podsjeća Reuters.
Lavrov i Rubio, u telefonskom pozivu koji je inicirao SAD, dogovorili su se da će održati kontakte radi rješavanja problema u bilateralnim odnosima, “u interesu uklanjanja jednostranih prepreka obostrano korisnoj trgovinskoj, gospodarskoj i investicijskoj suradnji naslijeđenih od prethodne administracije”, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Složili su se raditi na obnovi “međudržavnog dijaloga uz uzajamno poštovanje” u skladu s tonom koji su odredili predsjednici, priopćilo je ministarstvo.
SAD pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom i saveznici Kijeva diljem svijeta nametnuli su valove sankcija Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu prije tri godine, s ciljem slabljenja ruskog gospodarstva i ograničavanja ratnih napora Kremlja.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 16.02.2025.
