Autor: CroExpress/Damir Lacković

Ako parcijalno i usko u par sekundi promatramo video, mogli bi stvoriti krivi zaključak u ovisnosti o trenutku promatranja. Neki isječak perioda promatranja je kaotičan, neki vrlo usklađen…
Tako je i u životu… Naoko (determinirani) kaos može biti samo nedovoljno dugi period promatranja… Mnogi su nestrpljivi i u ‘želji za brzom spoznajom’ griješe.

Tako i taj turizam o kojem svi ovih dana pišu… Nemoguće je proizvesti relevantne zaljučke u ovom trenu. S druge strane, neki se silno trude opovrgnuti kritičare i oponente. To je tipični hrvatski modus operandi. Još samo nek netko u sve ubaci neku vezu sa sukobom nekih prošlih vojski iz WW2 i eto histerije.

Stvari nisu nikako jednostavne i ne mogu se tumačiti jednoznačno. Većina nema pojma o statističkim analizama i ekonometriji… Svaki turist je točka u dijagramu… Da bi iz niza tih točaka proizveli zaključak, potrebna je vrlo složena analiza.

‘Računala su u prošlosti mogla raditi samo ono za što su bila programirana. Strojno učenje omogućava im da uče na sličan način kako to rade ljudi: stroj prikuplja znanje bazirano na prošlom iskustvu. Umjesto da mu se stalno mora ažurirati softverski kod, on je, kako vrijeme prolazi, samostalno sposoban poboljšavati svoj rad.

Strojno učenje može biti poprilično komplicirano, ali pojednostavljeno rečeno, recimo da želimo program koji može razlikovati slike jabuka od slika banana. Prvo mu damo nekoliko označenih primjera jednog i drugog, a on na njima traži uzorke kako bi ih zapamtio. Nakon toga, kad mu damo neoznačene slike, on koristi ova sjećanja da bi odredio što je jabuka, a što banana, bez da mu mi pomažemo.’ (PC CHIP)

U suviše malom periodu promatranja, zaključak može biti potpuno pogrešan, a povučeni potezi temeljem toga odvesti u totalno krivom smjeru. Jedan je sudac prije par mjeseci objavio svoju kandidaturu za sve iduće izbore i izjavio kako je za promjenu zakona potrebno samo deset sekundi. To je nerealno. Nije bitna ‘minutaža’ već valjda kvaliteta učinjenih promjena…

Do kraja ove turističke sezone ćemo imati podatke. Oni će najčešće dati neke ukupne brojke koje ce reći nešto o ukupnom rezultatu. No, analitički, iza tih ukupnih brojki će biti kaos desetaka tisuća malih iznajmljivača i nešto manje od tisuću hotela. Neki će se truditi proglasiti uspjeh, neki neuspjeh. To je već tipično hrvatski.

Pravom analizom temeljenom na najnovijim metodama i modelima računalnog učenja se rijetko ili nitko neće baviti. Zašto? Zato jer u Hrvatskoj nikog i ne zanimaju stvarni podaci. Bitno je samo: jesu li podaci u korist ‘naših’ ili ‘vaših’…

Ako iz tih podataka za ovu turističku sezonu i podataka iz prethodnih godina za svaki pojedini objekt, turističku mikroregiju, regiju i hrvatsku u cjelini ne napravimo kvalitetnu analizu, mi se nigdje nećemo pomaknuti i turizam će biti čista stihija. Ako napravimo objektivnu analizu, onda ćemo moći utjecati na svakog iznajmljivača da učini bitne korake da bi rezultat za njega, a onda i za cijelu mikro i makro regiju i državu u cjelini bio dobar.
Čitam mnoge privatne komentare koji su odokativni… da bi znali trenutno stanje ovog trena, računalno učenje ima metode za projekciju trenutnog stanja. Ako statistiku, matematiku i analitiku oslobodimo politike, pristranosti i senzacionalizma, moći ćemo sagledavati stanje u turizmu doslovno dan po dan, u svakoj mikro i makro regiji i pojedinom objektu.

Uz takvo sagledavanje stvari, moći ćemo iz dana u dan kreirati odluke za što bolji rezultat. Tada nećemo samo brojiti automobile na naplatnim postajama i uspoređivati ih sa prošlogodišnjim. Niti ćemo samo gledati cijene ugostitelja. Gledat ćemo sve to i upravljat ćemo turizmom.

To je sasvim druga dimenzija od dosadašnjih i bojim se da politika sa svojom selekcijom podobnih, ponekad i iskusnih pristati na tako nešto.
Možda je ova sezona neuspješna, no nije za sve. Zašto je za neke uspješna a za neke nije? Kako turistički djelatnici formiraju cijene smještaja, hrane, pića, usluga… Gdje su devijacije i kako utječu na ukupnu sliku? Zašto je neka smještajna jedinica koja stoji 50 eura po danu preskupa, a zašto neka druga po cijeni od 100 eura ima realnu cijenu i izvrsnu popunjenost? Što je to ‘vrijednost za novac’? I tako dalje, i tako dalje…

Novinarski senzacionalizam šteti intelektualnom analitičkom umu jer ga tjera na zaključke bez analitičkog znanja. To se nekad zvalo: ‘Bubnuti i živ ostati!’ Recite ljudima da je manje turista na plažama i svi će osupnuti gledati na plaže i pod dojmom sugestije potvrditi: Da, ima ih manje…

A onda će se neki koji podržavaju vladajuće naći prozvanima i govoriti: Ne, podaci o ovom ili onom govore da ima milijarda prihoda više… Neki će usput snimiti račune sa previsokim cijenama i histerija je potpuna… Nitko ljudima neće reći da anekdotalni primjeri nisu relevantni za ikakvo zaključivanje… Sezona ce proći a opća histerija će pronaći neke nove teme za međusobna prepucavanja.

U nekim zimskim mjesecima će biti objavljeno par brojaka o turizmu, no tada će to većini biti nevažno jer će se govoriti o nekim izborima i nekim kandidatima koje će neki smatrati ‘našima’ a neki ‘vašima’… Mi koji ih smatramo ‘nebitnima’ smo ionako ‘debela manjina racionalnih’. I tisuću puta ću dobiti pitanje: a što vi imate protiv ‘naših’… Svi ste vi moji i ja svima vama uključujuci sebe samog želim svako dobro.

No dajte odrastite i nemojte biti politički navijači.

Niente per caso :)Objavljuje Sergio Salati u Nedjelja, 7. srpnja 2019.

Datum objave: 24.07.2019.